Origins of the Proposal for Orthography in Bosnia and Herzegovina

• Authors: Baković Matijas

Title variants

PL

Źródła koncepcji ortograficznej w Bośni i Hercegowinie

• Languages of publication: EN

Abstracts

EN

The focus of the paper 1 is the conflict centred around orthography in Bosnia and Herzegovina between advocates of the Karadžić-Daničić concept of language and those of a moderate morphophonemic concept based on the language of the Zagreb Philological School. Special attention will be dedicated to two sessions of the committee for orthography held in 1883 and to the proposal, presented by Kosta Hörmann and Ljuboje Dlustuš, for the preservation and recovery of morphophonemic orthography in Bosnia and Herzegovina. Their proposals will be compared with those presented by Vatroslav Jagić in his 1864 treatise Naš pravopis. The outcome and influence of this conflict on the state of orthography in Croatia will also be discussed.

PL

Artykuł skupia się na sporze wokół ortografii w Bośni i Hercegowinie między zwolennikami koncepcji języka Karadżicia i Daničicia oraz umiarkowanej koncepcji morfofonicznej opartej na języku Zagrzebskiej Szkoły Filologicznej. Szczególną uwagę poświęcono dwóm sesjom komitetu ds. ortografii, które odbyły się w 1883 roku, oraz propozycji, którą przedstawili Kosta Hörmann i Ljuboje Dlustuš, dotyczącej zachowania i odtworzenia ortografii morfofonicznej w Bośni i Hercegowinie. Ich propozycje porównano z propozycjami przedstawionymi przez Vatroslava Jagicia w traktacie Naš pravopis z 1864 roku. W artykule omówiono także rezultaty i wpływ tego konfliktu na stan ortografii w Chorwacji.

Keywords

EN

Bosnia and Herzegovina; Croatia; orthography; language policy; standard languages

PL

Bośnia i Hercegowina; Chorwacja; ortografia; polityka językowa; język standardowy

• Publisher: Instytut Języka Polskiego Polskiej Akademii Nauk
• Journal: Socjolingwistyka
• Year: 2020
• Issue: 34
• Pages: 295-312

Dates

published

2020-12-31

Contributors

author

Baković Matijas

• University of Zagreb, Croatia

References

• Bašić-Kosić, N. 2006. Vukovci i hrvatski jezični standard, doctoral thesis. Osijek: Josip Juraj Strossmayer University, Faculty of Social Sciences and Humanities.
• Brozović, D. 1985. “Јеzična i pravopisna previranja u Hrvatskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće”. Jezik 33(1): 1–15.
• Dlustuš, Lj. 1910. “Za narodno jedinstvo. Uspomene i misli”. Bosanska vila 12–15: 220– 222.
• Ham, S. 1998. Jezik zagrebačke filološke škole. Osijek: Matica hrvatska, Osijek Branch.
• Ivšić, S. 1938. “Etimologija i fonetika u našem pravopisu”. Hrvatski jezik 1: 3–13.
• Jagić, V. 1864. “Naš pravopis”. Književnik 1(1): 1–34; 1(2): 151–180.
• Jonke, Lj. 1971. Hrvatski književni jezik u 19. i 20. stoljeću. Zagreb: Matica hrvatska.
• Katičić, R. 2015. “Hrvatski jezik od narodnoga preporoda do kraja 19. Stoljeća”. Povijest hrvatskoga jezika: 4. knjiga, 19. stoljeće, 35–75.
• Malbaša, A. 1940. “Hrvatski i srpski nacionalni problem za vrijeme režima Benjamina Kallaya”. Prilozi proučavanju Jugoslovenskog pitanja u Austro-ugarskoj, 1–2.
• Maretić, T. 1932. “Jedna značajna četrdesetogodišnjica – Kako je došlo do uvođenja fonetskog pravopisa u Hrvatskoj i Slavoniji 1892”. Pravda XXVIII: 6–9.
• Mrazović, L. 1877. “Ob ustanovi hrvatskoga pravopisa”. Vienac 11: 176–179; 13: 210–211; 14: 217–221.
• Nogo, Lj. 1981. “Fonetske, leksičke i morfološke osobine «Sarajevskog cvjetnika»”. Radovi 8: 135–241.
• Okuka, M. 1991. “Usvajanje Vukova jezika i pravopisa u administrativno-pravnim spisima turske administracije u Bosni i Hercegovini”. In Književni jezik u Bosni i Hercegovini od Vuka Karadžića do kraja austrougarske vladavine, eds. M. Okuka, and L. Stančić. München: Slavica Verlag dr. Anton Kovač, 47–51.
• Papić, M. 1982. Hrvatsko školstvo u Bosni i Hercegovini do 1918. godine. Sarajevo: Veselin Masleša.
• Papić, M. 1976. Tragom kulturnog nasljeđa. Sarajevo: Svjetlost.
• Radić, A. 1907. “Hrvatski književni jezik”. Glas Matice Hrvatske II(1–2): 2–4.
• Samardžija, M. 1997. Iz triju stoljeća hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
• Solak, E. 2014. Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine. Sociolingvistički pristup.
• Sarajevo: Institute for Language, Edicija Posebna izdanja, Book 20.
• Šator, M. 2003. “Ko je autor Gramatike bosanskoga jezika (1890)”. Književni jezik 21(2): 1–13.
• Šator, M. 2004. Bosanski/hrvatski/srpski jezik u BiH do 1914. Mostar: Džemal Bijedić University, Faculty of Humanities.
• Šator, M. 2008. “Jezička politika u vrijeme Austro-Ugarske”. Bosanski jezik, Časopis za kulturu bosanskoga književnog jezika 5: 103–131.
• Šipka, M. 2001. Standardni jezik i nacionalni odnosi u Bosni i Hercegovini (1850–2000). Dokumenti. Sarajevo: Sarajevo Institute for Language.
• Šulek, B. 1854a. “Zašto izostavljamo e pred r-om u riečih krv itd.?”. Neven III(1), nonpaginated.
• Šulek, B. 1854b. “O dvoglascu ie. In Literary supplement 2”. Neven III(15): V–X.
• Šulek, B. 1864. “Obrana ahavca”. Književnik I(2): 283–291.
• Veber, A. 1866. “Zadnji odgovor g. Jagiću”. Domobran III(1): 2.
• Veber-Tkalčević, A. 1864. “Odgovor na «Naš pravopis»”. Književnik I(2): 181–186.
• Vince, Z. 1973. “Različiti pogledi na hrvatski književni jezik XIX. stoljeća”. Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru XX: 343–357.
• Vince, Z. 1975. “Zaokret u hrvatskom književnom jeziku potkraj 19. stoljeća”. Croatica 6: 131–159.
• Vince, Z. 2002. Putovima hrvatskoga književnog jezika. Lingvističko-kulturnopovijesni prikaz filoloških škola i njihovih izvora (third revised edition). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Identifiers

DOI

10.17651/SOCJOLING.34.18