Dvadeset pet godina bilježenja prijevoda: hrvatsko i poljsko ogledalo

• Authors: Gverić Katana Petra

Title variants

PL

O dwudziestu pięciu latach przekładów literatury polskiej i chorwackiej: zwierciadła przekładu

EN

Twenty five years of translation: a cultural mirror of Croatian and Polish literature

• Languages of publication: PL HR

Abstracts

HR

U članku se skicira slika hrvatske književnosti u ciljnoj, poljskoj kulturi, kao i vice versa, koje se formiraju tijekom 25 -godišnjeg razdoblja. Temelji se ona uglavnom na bibliografijama i komentarima objavljenima u časopisu „Przekłady Literatur Słowiańskich”, koji već desetak godina sustavno i detaljno bilježi i opisuje prijevode slavenskih književnosti. Analiza monografskih izdanja, kad je hrvatska književnost u pitanju, pokazuje da izbor poljskih prevoditelja pada na egzilnu literaturu, koja dobrim dijelom nije bila smatrana kanonom, te djela autora s graničnih područja jezika i kultura bivše Jugoslavije, i tematski se veže uz jugonostalgiju, ratne traume i potragu za identitetom. Hrvatska književnost — i kultura — u Poljskoj često stoga nose ponajprije odrednicu „balkanskog” i „postjugoslavenskog”. S druge strane, poljska književnost u hrvatskim prijevodima uglavnom se predstavlja reprezentativnim autorima, čiji se opus smatra kanonskim i u izvornoj kulturi. Ogledanje jedne kulture u drugoj donosi širu sliku predstavljanja Drugoga i otvara problem odnosa kulturne auto - i heteropredodžbe.

EN

In this article, we have tried to draw an image of Croatian literature in Polish culture, as well as vice versa, in the last 25 years, based on bibliographies and articles on translations in PLS. It has been concluded that, due to translators’ choices of Croatian exile literature, works perceived in the source culture as non -canon, themes related to war, Yugonostalgia and authors whose work belong to the “borderline” of a few nations, Croatian literature in Poland exists as “Balkan” literature. On the other hand, choices of Polish literature in Croatia mainly concerns classic Polish authors. Both cases draw a wider picture of national imagery — a hetero -image — in the target culture.

Keywords

HR

egzilna književnost; recepcija; hrvatski prijevodi; poljski prijevodi; prevoditeljski izbori

EN

literature of exile; reception; Croatian translations; Polish translations; translation choices

• Publisher: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego
• Journal: Przekłady Literatur Słowiańskich
• Year: 2016
• Volume: 7
• Issue: 2
• Pages: 35-52/53-72

Dates

published

2016

Contributors

author

Gverić Katana Petra

• Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej

translator

Kurtok Antonina

• Uniwersytet Śląski, Instytut Filologii Słowiańskiej

References

• Beganović, Davor. „Jezik, povijest, geografija. Egzil i emigracija u postjugoslavenskim književnostima.” Sarajevske sveske 45—46 (2014).
• Čilić Škeljo, Đurđica, Ivana Vidović Bolt. „Literatura polska w chorwackich przekładach od 1990 r. do 2007.” Przekłady Literatur Słowiańskich 1.1 (200). 102—112.
• Czapik-Lityńska, Barbara. „Uwagi na marginesie lektury literackich kontestacji Dubravki Ugrešić.” Poznańskie Studia Slawistyczne 6 (2014).
• Dąbrowska‑Partyka, Maria. Literatura pogranicza, pogranicze literatury. Kraków: Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiellońskiego, 2004.
• Duda, Maciej. Polskie Bałkany. Proza postjugosłowiańska w kontekście feministycznym, genderowym i postkolonialnym. Recepcja polska. Kraków: Universitas, 2013. 234.
• Dukić, Davor, Zrinka Blažević, Lahorka Plejić Poje. Kako vidimo strane zemlje — Uvod u imagologiju. Zagreb: Srednja Europa, 2009.
• Gverić Katana, Petra. „Hrvatska književnost u poljskim kazalištima poslije 1989. godine.” Književna smotra 178 (4) (2015). 71—80.
• Jarniewicz, Jerzy. „Tłumacz jako twórca kanonu.” Przekład — język — kultura. Red. Roman Lewicki. Lublin: Wydawnictwo UMCS, 2002.
• Kalogjera, Branka. Pisci između dviju domovina. Rijeka: Hrvatsko filološko društvo, Graftrade, 2003.
• Koch, Magdalena. „»My« i »oni«, »swój« i »obcy«. Bałkany XX wieku z perspektywy kolonialnej i postkolonialnej.” Porównania 6 (2009). 75—92.
• Kodrić Gagro, Ana. „Poljsko kazalište u Hrvatskoj od 1991. do 2014. godine.” Književna smotra 178 (4) (2015). 81—92.
• Majdzik, Katarzyna. „Literatura chorwacka i jej polscy ambasadorzy. Uwagi do bibliografii przekładów literatury chorwackiej w Polsce w latach 2007—2013.” Przekłady Literatur Słowiańskich 5. 2 (2014). 43—61.
• Małczak, Leszek. „O poljskim prijevodima hrvatske književnosti u razdoblju od 1990. do 2006.” Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova IX. Hrvatska književnost XX. Stoljeća u prijevodima: emisija i recepcija. Red. Cvijeta Pavlović, Vinka Glunčić‑Bužanić. Split—Zagreb: Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2007. 75—98.
• Małczak, Leszek. „Skazani na komparatystykę i przekład.” Przekłady Literatur Słowiańskich 5.1 (2014). 137—148.
• Małczak, Leszek. Croatica. Literatura i kultura chorwacka w Polsce w latach 1944—1989. Katowice: Wydawnictwo Uniwersytetu Śląskiego, 2013. 32, 326, 348—350.
• Podboj, Martina. „Bibliografia przekładów literatury polskiej w latach 2007—2012.” Przekłady Literatur Słowiańskich 4.2 (2014). 95—122.
• Postnikov, Boris. Postjugoslavenska književnost. Zagreb: Sandorf, 2012. 3.
• Rapacka, Joanna. Gjalski i Poljaci ili prilog semantici umjetničkog prostora u hrvatskoj književnosti 19. st. Web. 10.06.2017.
• Rogić Musa, Tea. „Osvrt na bibliografiju hrvatskih prijevoda iz poljske književnosti u 2014. godini.” Przekłady Literatur Słowiańskich 6.2 (2015). 63—78.
• Škvorc, Boris. „Egzilna i emigrantska književnost: Dva modela diskontinuiteta u sustavu nacionalnog književnog korpusa u doba kulturalnih studija.“ Kolo 2 (2004).
• Walkowitz, Rebecca L. Born Translated. The Contemporary Novel in an Age of World Literature. New York: Columbia University Press, 2015.
• Zieliński, Bogusław. „Europa Środkowa, czyli Arkadia, Atlantyda i Jeruzalem.” Narodowy i ponadnarodowy model kultury. Europa Środkowa i Półwysep Bałkański. Red. Bogusław Zieliński. Poznań: Wydawnictwo Naukowe UAM, 2002. 39—57.

Identifiers

ISSN

1899-9417