On the Border of Worlds and on the Periphery of the Canon: The Place of the Dubrovnik Tradition in Serbian Literary History

• Authors: Damian Kubik

Title variants

PL

Miejsce dubrownickiej tradycji w systemie serbskiej historii literatury. Na granicy światów i na peryferiach kanonu

Abstracts

PL

Artykuł podejmuje próbę omówienia statusu Dubrownika i jego tradycji literackiej i kulturowej w XIX- i XX-wiecznych dyskursach w obrębie serbskiej historii literatury. Punktem wyjścia zaprezentowanych rozważań jest opinia Jovana Dereticia, który, postrzegając tradycję dubrownicką jako „graniczną”, określał ją mianem „tradycji o znaczeniu wtórnym i drugorzędnym” dla serbskiego systemu kultury i literatury. W jego opinii nie mogła więc stać się dla Serbów tym, czym stała się dla piśmiennictwa chorwackiego, czyli „centralną tradycją narodową”. W tekście omawiam różne punkty widzenia (zarówno wewnętrzne, dubrownickie, jak i zewnętrzne) w odniesieniu do „położenia” i znaczenie miasta oraz jego tradycji w kontekście prowadzonych dyskusji na temat tożsamości Dubrownika. Analizie zostały poddane teksty autorów XIX-wiecznych (Đ. Nikolajević, I. Stojanović, L. Vojnović) i XX-wiecznych (J. Skerlić, P. Popović, M. Pantić). Ramy artykułu wyznacza współczesna refleksja na ten temat (Z. Bojović, I. Arsić, S. Stipčević).

EN

The article attempts to discuss the status of Dubrovnik and its literary and cultural tradition in 19th- and 20th-century discourses in the frame of Serbian literary history. The starting point for the presented considerations will be the opinion of Jovan Deretić, who, perceiving the Dubrovnik tradition as “borderline”, referred to it as “a tradition of secondary importance” for the Serbian culture and literature system. In his opinion, it could not have become for the Serbs what it had become for Croatian literature, that is, “the central national tradition”. The text will discuss different points of view (both “internal” and “external”) on the “location” and importance of the city and its traditions in the context of ongoing discussions on the identity of Dubrovnik. The t exts of the n ineteenth-century authors (Đ. Nikolajević, I. Stojanović, L. Vojnović) and twentieth-century authors (J. Skerlić, P. Popović, M. Pantić) will be analyzed. The framework of the article will be determined by contemporary reflection on this subject (Z. Bojović, I. Arsić, S. Stipčević).

Keywords

PL

literatura i kultura Dubrownika; serbska historia literatury; tożsamość Dubrownika; serbsko-chorwackie dyskusje wokół narodowej przynależności tradycji dubrownickiej

EN

literature and culture of Dubrovnik; Serbian literary history; identity of Dubrovnik; Serbo-Croatian discussions around the national affiliation of the Dubrovnik tradition

• Publisher: Polska Akademia Nauk. Instytut Slawistyki PAN
• Journal: Colloquia Humanistica
• Year: 2023
• Issue: 12
• Pages: 1-34

Dates

published

2023

Contributors

author

Damian Kubik

• Uniwersytet Jagielloński [Jagiellonian University], Cracow

• https://orcid.org/0000000215316222

References

• Andrić, N. (1987–1988). Razgovor Branimira Ćosića sa Lujom Vojnovićem. Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 53–54, 104–116.
• Arsić, I. (2004). Đorđe Nikolajević i Dubrovnik. In Đ. Nikolajević, O Dubrovniku i dubrovčanima. Izabrane stranice (pp. 7–22). Ars libri.
• Arsić, I. (2019). Srbi u Dubrovniku. Zadužbina Vladete Jerotića.
• Arsić, I. (2021). Dubrovačko srpstvo kroz vekove. Catena mundi.
• Ban, M. (1849). Zèrcalo poviestnice dubrovačke: Razdielak književni. In M. Ban & M. Pucić (Eds.), Dubrovnik: Cviet narodnoga književstva. Tieskom Martekinoviem.
• Ban, M. (1998). Besjeda o Ivanu Gunduliću i dubrovačkoj književnosti izgovorena u svečanoj sjednici srpske kraljevske akademije 27 decembra 1887 god. prilikom Gundulićeve 300 godišnjice. Srbistika/ Serbica, 2(1–2), 320–351.
• Bojović, Z. (2010). Stari Dubrovnik u srpskoj književnosti. Službeni glasnik.
• Bojović, Z. (2019). Istorija dubrovačke književnosti. Srpska književna zadruga.
• Brajović, T. (2012). Južnoslovenska komparatistika kao most između nacionalne i internacionalne perspektive u proučavanju književnosti. In B. Zieliński & E. Szperlik (Eds.), Południowosłowiańskie sąsiedztwo: Slawistyka i komparatystyka dzisiaj. Wydawnictwo Naukowe UAM.
• Ćosić, S., & Grijak, Z. (2012). Figure politike. Hrvatski državni arhiv.
• Deretić, J. (1985). Istorija srpske književnosti. Nolit.
• Deretić, J. (1996). Put srpske književnosti: Identitet, granice, težnje. Srpska književna zadruga.
• Fališevac, D. (2007). Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi. Naklada Ljevak.
• Foretić, M. (2007). Dubrovnik u povijesnim i kulturnim mijenama: Zbornik odabranih radova. Matica hrvatska – ogranak Dubrovnik.
• Grčević, M. (2013, December 12). Dubrovačka književnost ni u kojem smislu nije sastavni dio srpske književnosti. Vijenac. Književni list za umjetnost, kulturu i znanost, 516–517, 8–9.
• Hodel, R. (2012). O kriterijama kodifikacije nacionalnih kanona književnosti. In B. Zieliński & E. Szperlik (Eds.), Południowosłowiańskie sąsiedztwo: Slawistyka i komparatystyka dzisiaj. Wydawnictwo Naukowe UAM.
• Izjava Matice hrvatske o prisvajanju hrvatske književne baštine u izdanjima Matice srpske. (2020, May 21). Vijenac. Književni list za umjetnost, kulturu i znanost, 684, 2.
• Jembrih, A. (2014, September 4). Gundulić u srpskom zarobljeništvu. Vijenac.Književni list za umjetnost, kulturu i znanost, 534–535, 7.
• Joković, M. (1997). Reinterpretacija srpske književnosti. Riječ: Časopis za nauku o jeziku i književnosti, 3(1), 34–43.
• Kostić, L. M. (2000). Nasilno prisvajanje dubrovačke kulture (kulturno-istorijska i etnopolitička studija). Dobrica knjiga.
• Kovač, Z. (2005). Kanon u “međuknjiževnim zajednicama” i interkulturna povijest književnosti (u tezama). Sarajevske sveske, 8–9, 87–100.
• Kubik, D. (2015). Południowosłowiańska “kultura wyobrażona”: Projekt Mickiewiczowski a dziewiętnastowieczne dyskursy kulturowe w Serbii i Chorwacji. Nomos.
• Lauer, R. (2002). Dubrovačka književnost kao urbana književnost. In R. Lauer, Studije i rasprave. Matica hrvatska.
• Marković, F. (1883). Knez Medo Pucić. Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti: Razredi filologičko-historički i filosofičko-juridički, 67, 125–206.
• Milosavljević, P. (1996). Sistem srpske književnosti. Univerzitetska biblioteka.
• Milosavljević, P. (2000). Srpski filološki program. Čigoja štampa.
• Milutinović, K. (1962). Medo Pucić i narodni preporod u Dubrovniku. Dubrovnik, 3(4), 13–14.
• Mitrović, J. D. (1992). Srpstvo Dubrovnika. Srpska književna zadruga – Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Mrdeža Antonina, D. (2009). Drukčiji od drugih? Nacionalni prostor u hrvatskoj književnosti. Disput.
• Nikolajević, Đ. (2004). Spisatelji dubrovački koji su srpskim jezikom, a talijanskim jezikom pisali. In I. Arsić (Ed.), O Dubrovniku i dubrovčanima: Izabrane stranice (pp. 85–115). Ars libri.
• Nikolić, N. (2009). Koncepcije srpske i jugoslovenske književnosti Pavla Popovića. In Zbornik Matice srpske za književnost i jezik (Vol. 57/2, pp. 267–295). Matica srpska.
• Nikolić, N. (2015). Problemi savremene književne istorije: Kritička prolegomena za obnovu nacionalnih književnosti i njihovih istorija. Akademska knjiga.
• Novaković, S. (1867). Istorija srpske književnosti. Državna štamparija u Beogradu.
• Oczkowa, B. (2006). Chorwaci i ich język: Z dziejów kodyfikacji normy literackiej. Wydawnictwo Lexis.
• Pantić, M. (1960). Dubrovačka književnost. Izdavačko preduzeće “Rad”.
• Pantić, M., & Ćirić, S. (1994, December 19). Nacionalnost baštine: Miroslav Pantić, akademik. Vreme – za kulturu, 40–41.
• Pantić, M. (2004). Pristupna akademska beseda Milana Rešetara o najstarijem dubrovačkom govoru i njen (neobjavljeni) završetak. In J.
• Plankoš (Ed.), Život i delo akademika Pavla Ivića: Zbornik sa naučnog skupa. SANU.
• Popović, P. (1999a). Pregled srpske književnosti. In M. Pantić (Ed.), Sabrana dela Pavla Popovića (Vol. 1). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Popović, P. (1999b). Jugoslovenska književnost (Književnost Srba, Hrvata i Slovenaca). In N. Ljubinković (Ed.), Sabrana dela Pavla
• Popovića (Vol. 9, pp. ix-105). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Popović, P. (1999c). Jugoslovenska književnost kao celina. Pristupna akademska beseda akademika Pavla Popovića na svečanom skupu Srpske Kraljevske Akademije 11. februara 1922. god. In N. Ljubinković (Ed.), Sabrana dela Pavla Popovića (Vol. 9, pp. 106–141). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Popović, P. (1999d). Ogled o jugoslovenskoj književnosti. In N. Ljubinković (Ed.), Sabrana dela Pavla Popovića (Vol. 9, pp. 143–203). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Prosperov Novak, S. (2020). Frangešova Povijest hrvatske književnosti: Knjiga koju treba osloboditi. Hrvatska revija, 20(1), 9–13.
• Pucić, M. [Orsatto]. (1867). La Serbia e l’Impero d’ Oriente. Firenza.
• Radisavljević, Z. (2015, February 19). Četiri epohe dubrovačke književnosti. Politika. Retrieved December 12, 2023, from https://www.politika.rs/sr/clanak/319536/Cetiri-epohe-dubrovacke-knjizevnosti
• Rešetar, M. (1952). Najstariji dubrovački govor. Glas SANU, 201, 1–47.
• Skerlić, J. (1953). Istorija nove srpske književnosti. Rad.
• Sotirović, V. B. (2006). Lingvistički model definisanja srpske nacije Vuka Stefanovića Karadžića i projekat Ilije Garašanina o stvaranju lingvistički određene države Srba. Štamparija Univerziteta u Vilnjusu.
• Sotirović, V. B. (2011). Vuk, Hrvati i Dubrovnik. Serbian Studies Research, 2(1), 111–125.
• Stipčević, S. (2004). Dubrovačke studije. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
• Stojanović, I. (1900). Dubrovačka književnost. Srpska Dubrovačka Štamparija A. Pasarića.
• Strzygowski, J. (1927). Starohrvatska umjetnost. Matica hrvatska.
• Tadić, J. (1971). Sablasti kruže Jugoslavijom... Istorijski časopis, 18, 45–52.
• Vojnović, L. (1898). Dubrovnik i Osmansko carstvo (Vol. 2) [Unpublished manuscript]. Arhiv SANU.
• Vojnović, L. (1907). Dubrovnik: Jedna istorijska šetnja sa 55 slika. Štamparija D. Dimitrijevića.
• Vojnović, L. (2018). Istorija Dubrovačke republike. Zadužbina Vladete Jerotića.
• Vulićević, M., & Radisavljević, Z. (2015, February 1). Srpska knjiga koja je uznemirila Hrvatski sabor. Novi standard. Retrieved December 12, 2023, from https://standard.rs/2015/02/01/srpska-knjiga-koja-je-uznemirila-hrvatski-sabor

Identifiers

DOI

10.11649/ch.3025

Biblioteka Nauki

31339695