Этноконцепт «ТУРОК» (TURČIN) в современном сербском культурологическом сознании и фразеоязыковом отражении

• Authors: Ksenia Goncharova , Michail Khmelevskii , Alexandr Savchenko

Title variants

EN

The ethnoconcept “Turk” (türk) in modern Serbian cultural consciousness and phraseological reflection

PL

Etnokoncept „Turek” (TURČIN) we współczesnej serbskiej świadomości kulturowej i refleksji frazeojęzykowej

Abstracts

EN

Abstract: This study presents an analysis of the concept “Turk” in the Serbian cultural and linguistic stereotypical consciousness based on its common usage in the language. It is in such phraseological units the results of the centuries-old coexistence of two peoples – the Slavs and the Ottomans – are clearly visible. The language material represented in this article shows and proves the fact that the ethnonym “Turk” (türk) in Serbian culture and mentality has long acquired the status of a concept and it is an essential part of the Serbian linguistic picture of the world.

PL

W niniejszym badaniu przedstawiono analizę koncepcji „Turków” w serbskiej świadomości etnokulturowej i językowej stereotypowej na materiale uzusowego użycia tego etnonimu zarówno w żywej mowie, jak i we współczesnych serbskich mediach i frazeologii. W takich wyrażeniach wyraźnie widać wynik współistnienia różnych narodów w kontekście historycznym i przenikania się dwóch kultur narodowych. Materiał językowy podany w tym artykule pokazuje i dowodzi faktu, że etnonim „Turków” w Serbskiej kulturze i mentalności od dawna zyskał status koncepcji i jest swoistą integralną częścią serbskiego językowego obrazu świata.

RU

В настоящем исследовании представлен анализ концепта «турок» в сербском этнокультурологическом и языковом стереотипном сознании на материале узусного употребления данного этнонима как в живой речи, так и в современных сербских СМИ и фразеологии. Именно в таких выражениях ярко прослеживается результат сосуществования различных народов в историческом контексте и взаимопроникновения двух национальных культур. Языковой материал, приводимый в данной статье, показывает и доказывает тот факт, что этноним «турок» в сербской культуре и менталитете давно приобрел статус концепта и является своеобразной неотъемлемой частью сербской языковой картины мира.  

Keywords

RU

сербский язык; концепт; фразеология,; турцизм; этноним «турок»

EN

Serbian language; concept; phraseology; Turkism; ethnonym “Turek”

PL

język serbski; pojęcie; frazeologia; turcyzm; etnonim „Turek”

• Publisher: Akademia Humanistyczno-Ekonomiczna w Łodzi
• Journal: Językoznawstwo
• Year: 2023
• Volume: 19
• Issue: 2
• Pages: 57-65

Dates

published

2023

Contributors

author

Ksenia Goncharova

• St. Petersburg State University

author

Michail Khmelevskii

• St. Petersburg State University

• https://orcid.org/0000000219805453

author

Alexandr Savchenko

• Taibei State University Chenchzhi, Taiwan

• https://orcid.org/0000000243379925

References

• Anić V. (1994), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb.
• Drakulich-Priyma D. (2012), Frazeologicheskiye yedinitsy frazeosemanticheskogo polya lzhi i obmana v russkom yazyke na fone serbskogo yazyka, Avtoreferat diss. na soisk. uch. st. kand. filol. nauk, Sankt-Peterburg.
• Ekskluzivne fotografije: Patrick Swayze puši kao Turčin dok ga tumor polako ubija (2009), https://www.index.hr/magazin/clanak/ekskluzivne-fotografije-patrick-swayze-pusi-kao-tur¬cin-dok-ga-tumor-polako-ubija/421465.aspx [accessed: 6.05.2023].
• Fedorov A.I. (2008), Frazeologicheskiy slovar’ russkogo literaturnogo yazyka, Moskva.
• Fekete E. (2011), Jezičke nedoumice, Beograd.
• Gerzić B. (2002), Rečnik savremenog beogradskog žargona, Beograd.
• Goncharova K.V., Khmelevskiy M.S. (2023), Otrazheniye stereotipnykh predstavleniy serbov o turkakh v yuzhnoslavyanskoy frazeologii, “Etnopedagogicheskiy yezhegodnik. Sbornik nauchnykh statey”, Cheboksary, s. 113–117.
• Halilović S., Palić I., Šehović A. (2012), Rječnik bosanskoga jezika, Sarajevo.
• Kačić Karlin A. (2022), PRIJE PRVE UTAKMICE HRVATI BILI FAVORITI, VIŠE NISU! Pred Vatrenima je utakmica godine koja odlučuje hoće li ponijeti medalju sa Svjetskog prvenstva, a ovdje prijeti velika opasnost, https://www.7dnevno.hr/sport/prije-prve-utakmice-hrvati-bi¬li-favoriti-vise-nisu-pred-vatrenima-je-utakmica-godine-koja-odlucuje-hoce-li-ponijeti-medal¬ju-sa-svjetskog-prvenstva-a-ovdje-prijeti-velika-opasnost/ [accessed: 7.05.2023].
• Kao “pored turskog groblja”: Zapela u vratima podzemne, a prolaznici ni da se osvrnu (2017),, https://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/kao-pored-turskog-groblja-zapela-u-vratima-podzemne-a-prolaznici-ni-da-se-osvrnu---472694.html [accessed: 7.05.2023].
• “Kud svi Turci tu i mali Mujo”! Federacija BiH od 20.12. uvodi covid potvrd (2021), https:// crodex.net/kud-svi-turci-tu-i-mali-mujo-federacija-bih-od-20-12/ [accessed: 7.05.2023].
• Kud‘ svi Turci, tu i mali Mujo... Nakon što je kamion ničim izazvan krenuo na crveno svi¬jetlo, pridružili su mu se i ostali: pogledajte apsurdan video sa splitske prometnice (2022), https://slobodnadalmacija.hr/split/kud-svi-turci-tu-i-mali-mujo-nakon-sto-je-kamion-nicim-izazvan-krenuo-na-crveno-svijetlo-pridruzili-su-mu-se-i-ostali-pogledajte-apsurdan-vid¬eo-sa-splitske-prometnice-1197460 [accessed: 7.05.2023].
• Kuznetsova I.V., Khmelevskiy M.S. (2021), Leksemy oriyental’nogo proiskhozhdeniya vo frazeologizmakh, naznazyvayushchikh cheloveka, v yazyke slavyan-musul’man Bosnii, “Sla¬via Centralis”, 14/1, Maribor, s. 34–47.
• Matešić J. (1982), Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika, Zagreb.
• Mihić V. (2016), 41 godina od smrti Andrića: Pripovetka „Žeđ“, https://www.bastabalkana. com/2016/03/41-godina-od-smrti-andrica-pripovetka-zed/ [accessed: 7.05.2023].
• Mokiyenko V.M., Kuznetsova I.V., Val’ter Kh., Savchenko A.V., Khmelevskiy M.S. (2020), Slavyanskaya frazeologiya: zaimstvovaniya i kal’ki v slavyanskoy frazeologii, SPB – Grayfsval’d.
• Onlajn i pejpas nisu španska sela za penzionere! (2019), https://www.republika.rs/vesti/dru¬stvo/142788/onlajn-i-pejpas-nisu-spanska-sela-za-penzionere [accessed: 6.05.2023].
• Pešić N. (2006), Na večnoj straži, https://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119. html:278025-%D0%9D%D0%B0-%D0%B2%D0%B5%D1%87%D0%BD%D0%BE %D1%98-%D1%81%D1%82%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B8 [accessed: 6.05.2023].
• POBESNELI UVREĐENI TURCI: Urednik makedonske TV rekao političaru Zaevu da "laže k'o Turčin" (n.d.), https://informer.rs/planeta/balkan/253209/pobesneli-uvredjeni-turci-urednik-makedonske-rekao-politicaru-zaevu-laze-turcin [accessed: 6.05.2023].
• Policija ga pokušala zaustaviti, no on je prošao pokraj njih kao pored turskog groblja. Imao je dobar “razlog”... (2021), https://www.zagorje.com/mobile/clanak/crna-kronika/policija-ga-pokusala-zaustaviti-no-on-je-prosao-pokraj-njih-kao-pored-turskog-groblja-imao [accessed: 7.05.2023].
• Portal oko (n.d.), https://www.portaloko.hr/clanak/je-li-zbilja-tocno-glup-kao-bosanac-mapa -iqa-drzavljani-bih-imaju-84-srbi-imaju-91-a-hrvati/0/62160/ [accessed: 8.05.2023].
• Puši ko Turčin: 3 spasioca ga izvlače iz ruševine, a on pali pljugu (VIDEO) (2023), https:// luftika.rs/pusi-kao-turcin-zemljotres-turska/ [accessed: 6.05.2023].
• SD (n.d.), https://www.sd.rs/vip/zadruga/prvi-susret-andjela-zvezdan-posle-raskida-2023.02.05 [accessed: 7.05.2023].
• Tolstoy I.I. (1970), Serbskokhorvatsko-russkiy slovar’, Moskva.
• Trofimkina O.I. (2005), Serbokhorvatsko-russkiy frazeologicheskiy slovar’, Moskva.
• Vitomira Lončar nasmijala novom crticom iz Kine: 'Malo je zagužvalo, rekli bi, ima ih k'o Kineza' (2023), https://www.tportal.hr/showtime/clanak/vitomira-loncar-nasmijala-novom-crticom-iz-kine-malo-je-zaguzvalo-rekli-bi-ima-ih-k-o-kineza-foto-20230301 [accessed: 6.05.2023].
• Vukajlija.com (n.d.), https://vukajlija.com/pretraga/izraz?q=spanska+sela [accessed: 7.05.2023].
• ZA VEĆINU SU HRVATSKI NAZIVI MESECI "ŠPANSKA SELA": Znate li kada su i zašto Srbi preimenovali listopad u oktobar? (2022), https://www.espreso.co.rs/vesti/drustvo/1199593/ kada-su-i-zasto-srbi-preimenovali-listopad-u-oktobar [accessed: 6.05.2023].

Identifiers

DOI

10.25312/j.6358

Biblioteka Nauki

37516252