House of Memories and Oblivion by Filip David: Literature, Memory and Death

• Authors: Časlav V. Nikolić

Title variants

PL

Kuća sećanja i zaborava Filipa Davida: književnost, pamćenje i smrt

• Languages of publication: EN

Abstracts

PL

The aim of this paper, is to determine the status of the Holocaust themes in contemporary Serbian literature. Philip David’s novel House of memories and oblivion contains resonances of the civilization after World War II considering the fate of Jewish people in this war. The attempt to highlight the work and the way of Western civilization to define itself in respect of the Holocaust was made. David’s novel is an example of a literary text which tests the boundaries of narrative regarding life of those who survived the Holocaust and tryed to find their identity. Literary discourse also allows to search for the truth about the crime in the gaps of the symbolic order of our world.

Keywords

EN

Holocaust; literature; memory; оblivion; pain; world; death; Holocaust; literature; memory; оblivion; pain; world; death

PL

Holocaust; literature; memory; оblivion; pain; world; death

• Publisher: Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu
• Journal: Poznańskie Studia Slawistyczne
• Year: 2017
• Issue: 12
• Pages: 241-258

Dates

published

2017-09-21

Contributors

author

Časlav V. Nikolić

• Univerzitet u Kragujevcu

References

• Agamben Đ., 2016, Ono što ostaje od Aušvica , 29.04.2016.
• Bodrijar Ž., 1991, Simulakrumi i simulacija, Beograd.
• Bošković D., 2015, Zablude čitanja, Beograd.
• David F., 2014, Kuća sećanja i zaborava, Beograd.
• Diner D., 2005, Civilizacijski lom: mišljenje posle Aušvica, „Treći program” br. 127–128, str. 268–270.
• Fuko M., 2007, Poredak diskursa, Beograd.
• Gvozden V., 2012, Slike uništenja, knjige sećanja, „Naša mesta – geografija sećanja i zaborava”, „Nova misao, časopis za savremenu kulturu Vojvodine” br. 16, str. 10–15.
• Jergović M., 2015, Filip David ili Otrovi sjećanja, „Lamed” br. 3, str. 1–2.
• Liotar Ž., 2005, Diskusije, ili: Fraziranje „posle Aušvica”, „Treći program” br. 127–128, str. 258–267.
• Matejić J., 2012, Diskurs postgeneracije. Sećanje i identitet potomaka počinilaca i žrtava holokausta, „Filozofija i društvo” XXIII (3), str. 78–90.
• Pašić P., 2015, Odnos diskursa istorije i diskursa fikcije u romanu Gec i Majer Davida Albaharija, Jezik, književnost, diskurs – Književna istraživanja, Niš, str. 445–455.
• Ribnikar V., 2010, Istorija i trauma u romanima Davida Albaharija, Zbornik Matice srpske za književnost i jezik, Novi Sad, str. 613–639.
• Stojanović D., 2012, Reprezentacija kao polje nemoći (i) konstrukcije sećanja, ur. M. Sebić, „Naša mesta – geografija sećanja i zaborava”, „Nova misao, časopis za savremenu kulturu Vojvodine” br. 16, str. 60–63.
• Vervaet S., 2013, Pisati subjekt nakon Holokausta: Konstantinovićev Ahasver, ili traktat o pivskoj flaši, „Sarajevske Sveske” br. 41–42, 29.04.2016.

Identifiers

DOI

10.14746/pss.2017.12.16