Full-text resources of CEJSH and other databases are now available in the new Library of Science.
Visit https://bibliotekanauki.pl

Refine search results

Results found: 2

first rewind previous Page / 1 next fast forward last

Search results

Search:
in the keywords:  Gavro Manojlović
help Sort By:

help Limit search:
first rewind previous Page / 1 next fast forward last
1
Content available remote

Nominacije Ivane Brlić-Mažuranić za Nobelovu nagradu

100%
HR
Ivana Brlić-Mažuranić (1874 − 1938) bila je nominirana za Nobelovu nagradu za književnost četiri puta. Njezin opus uključuje dva sasvim iznimna i hvaljena djela dječje književnosti trajne vrijednosti, Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913.) i Priče iz davnine (1916.). Spisateljicu je za Nobelovu nagradu 1931. i 1935. godine nominirao Gavro Manojlović, a 1937. i 1938. zajednički Gavro Manojlović i Albert Bazala, obojica profesori Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i, svaki u svoje vrijeme, predsjednici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Njihovi su prijedlozi kojima se Ivana Brlić-Mažuranić kandidira za Nobelovu nagradu za književnost na njemačkome jeziku. Nominacijski dokumenti, uz formalne i općenite podatke o njezinu životu i pisanju, sadrže i studiju Gavre Manojlovića, napisanu već za prvu nominaciju 1931. Faksimile originalnih tekstova četiriju prijedloga i prvu inačicu Manojlovićeve studije, u obliku u kojemu su ti dokumenti zaprimljeni u Švedskoj akademiji, donosimo u ovome broju časopisa Libri & Liberi, popraćene hrvatskim prijevodom.
EN
Ivana Brlić-Mažuranić (1874 − 1938) was nominated for the Nobel Prize four times for her literary merit. She was a Croatian author whose works include two exceptional and praised children’s books of lasting value: Čudnovate zgode šegrta Hlapića [The Strange Adventures of Hlapich the Apprentice] (1913), and Priče iz davnine [Tales of Long Ago] (1916). She was nominated for the Nobel Prize for Literature in 1931 and 1935 by Gavro Manojlović, and in 1937 and 1938 by Gavro Manojlović and Albert Bazala, both professors at the Philosophical Faculty of the University of Zagreb, and, in their times, presidents of the South Slavic Academy of Sciences and Arts in Zagreb. Their Nobel Prize proposals are written in German. The nominating documents include formal data and general information about Ivana Brlić-Mažuranić’s life and her writings, and also incorporate a study written by Gavro Manojlović The facsimiles of the original texts of these four proposals and the first version of Manojlović’s study, as they were received by the Swedish Academy, are reprinted in this issue of Libri & Liberi, accompanied by a translation in Croatian.
Libri & Liberi
|
2014
|
vol. Volume 3
|
issue No.2
239-262
HR
U radu se analiziraju dokumenti i zapisnici povezani s primanjem Ivane Brlić-Mažuranić u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu: zapisnici sa sjednica i urudžbeni zapisnici pokazuju da je Ivana Brlić-Mažuranić primljena u Akademiju kao dopisna članica nakon što je ponovljen prijedlog za primanje. Također se analiziraju pisma i dokumenti povezani s procesom nominacije Ivane Brlić-Mažuranić za Nobelovu nagradu, iz kojih je vidljivo da su ukupno bile četiri nominacije. Prve dvije nominacije (1931. i 1935.) potpisuje Gavro Manojlović, u to vrijeme predsjednik Akademije, a druge dvije (1937. i 1938.) Gavro Manojlović zajedno s Albertom Bazalom, u to vrijeme predsjednikom Akademije. Nijedna od nominacija nije bila službena Akademijina nominacija. U završnom se dijelu rada interpretira studija Gavre Manojlovića o Pričama iz davnine koja je priložena nominacijskim dokumentima.
EN
The paper offers an analysis of documents and meeting records related to the election of Ivana Brlić-Mažuranić to the South Slavic Academy of Sciences and Arts in Zagreb. The survey of the records and the Academy register reveals that Ivana Brlić-Mažuranić was accepted as a corresponding member of the Academy when she was nominated for the second time, in 1937, being the first woman to be awarded the honour. Scrutiny of the letters and documents related to the Nobel Prize for Literature nominations of Ivana BrlićMažuranić shows that there were four nominations for her in all. The first two nominations (in 1931 and in 1935) were signed by Gavro Manojlović, President of the Academy at the time, and the other two nominations (in 1937 and in 1938) were signed both by Manojlović and by Albert Bazala, who had become President of the Academy by that time. Neither of these proposals was officially initiated by the Academy. The final section of the paper is dedicated to an analysis of Gavro Manojlović’s treatise on Brlić-Mažuranić’s masterpiece, Tales of Long Ago, which was included in the Nobel Prize nomination documents.
DE
Im vorliegenden Beitrag werden Dokumente und Archivquellen zu Ivana BrlićMažuranićs Aufnahme in die Zagreber Südslawische Akademie der Wissenschaften und Künste besprochen. Aus den Unterlagen geht hervor, dass Ivana Brlić-Mažuranić erst nach Wiederholung des Vorschlags 1937 als korrespondierendes Mitglied in die Akademie aufgenommen wurde. Im Beitrag werden auch die in Zusammenhang mit Ivana Brlić-Mažuranićs Nominierung für den Nobelpreis stehende Briefe und Unterlagen analysiert. Insgesamt gab es vier Nominierungen: Die ersten zwei aus den Jahren 1931 und 1935 zeichnete Gavro Manojlović als damaliger Präsident der Akademie, während die nächsten zwei Gavro Manojlović zusammen mit Albert Bazala, dem neuernannten Akademiepräsidenten, 1937 und 1938 einreichte. Bei den Nominierungen handelt es sich jedoch um keinen offiziellen Vorschlag der Akademie. Im letzten Teil des Beitrags folgt die Auslegung der den Nominierungsunterlagen beigefügten Studie von Gavro Manojlović über Ivana Brlić-Mažuranićs Märchensammlung Aus Urväterzeiten.
first rewind previous Page / 1 next fast forward last
JavaScript is turned off in your web browser. Turn it on to take full advantage of this site, then refresh the page.