Full-text resources of CEJSH and other databases are now available in the new Library of Science.
Visit https://bibliotekanauki.pl

Results found: 8

first rewind previous Page / 1 next fast forward last

Search results

Search:
in the keywords:  hrvatski jezik
help Sort By:

help Limit search:
first rewind previous Page / 1 next fast forward last
1
Publication available in full text mode
Content available

Kontaktološka istraživanja germanizama u hrvatskome jeziku

100%
Novak K., Štebih Golub B.
Gwary Dziś
|
2015
|
vol. 7
191-200
EN
There is a large number of German loan-words in the Croatian language, especially in its dialects, due to intensive political, economic and cultural connections between speakers of Croatian and German. AlthoughGerman loan-words have been topic of previous separate studies, there is still neither systematic and comprehensive study that would capture that layer of loan-words in the historical texts, in literary language and in local idioms, nor the dictionary of German loan-words in the Croatian language.Our paper gives a short survey of previous research of German loan-words in the Croatian language taking into consideration the extralinguistic reality (the attitude towards that layer of loan-words) as well as its span and scientific quality. An attempt is made to set the direction for further research in that area.
2

Chorwacki przyimek prema w domenie przestrzeni fizycznej i jego polskie ekwiwalenty tłumaczeniowe

84%
Daković S.
Slavica Wratislaviensia
|
2019
|
vol. 169
121-135
EN
Croatian preposition prema in the spatial domain and its Polish translation equivalents This paper is an attempt to determine Polish translation equivalents of the Croatian preposition prema (towards) in the spatial domain. The corpus has been collected from pieces of modern Croatian prose translated into Polish. We enumerate Polish equivalents and focus on the most frequent: w stronę + gen., do + gen., na + acc. and ku + dat., by analyzing usage context of prepositions.
HR
Hrvatski prijedlog prema u domeni fizičkog prostora i njihovi poljski prijevodni ekvivalenti Članak je pokušaj utvrđivanja poljskih prijevodnih ekvivalenata hrvatskog prijedloga prema u domeni fizičkog prostora. Materijal se osniva na paralelnom korpusu koji se sastoji od hrvatskih suvremenih književnih djela i njihovih poljskih prijevoda. U slučaju najučestalijih ekvivalenata: w stronę + gen., do + gen., na + acc. i ku + dat. dodatno se određuje konkurentnost kroz istraživanje njihova značenja i konteksta uporabe.
3

Semantyka possessum w celownikowych konstrukcjach posesji zewnętrznej w języku chorwackim i polskim

84%
Daković S.
Slavica Wratislaviensia
|
2015
|
vol. 160
113 - 124
EN
In the paper we investigate the semantics of possessum in dative external constructions in two related languages: Croatian and Polish. On the basis of the language corpuses we distinguish semantic groups of possessum, and then identify similarities and differences that occur between them, in view of their meaning and frequencies. Most of the similarities are noted in the group of body parts and inanimate objects or artifacts, and the biggest difference is in the kinship terms, which are numerous in the Croatian language but not in Polish.
4
Publication available in full text mode
Content available

Gnój Wojciecha Kuczoka w chorwackim i serbskim przekładzie, czyli o dwóch strategiach tłumaczenia gwary śląskiej

67%
Pycia-Košćak P. A., Košćak N.
Przekłady Literatur Słowiańskich
|
2022
|
vol. 12
1-19
HR
U radu se analiziraju strategije i tehnike prevođenja šleskog dijalekta kao posebnog jezičnog koda i naziva kulturno specifičnih elemenata vezanih uz Šlesku na hrvatski i srpski jezik. U obzir se uzimaju replike likova romana Gnój Wojciecha Kuczoka (hrv. Glib, srp. Pogan) koje je autor posebno istaknuo u tekstu pomoću navodnika, drugim riječima „živi šleski govor“. Polazišna je točka definiranje stilizacije književnog teksta u stručnoj literaturi, a potom slijedi prikaz posebnosti dijalektizacije u izvornom tekstu romana. Nadalje se opisuju, uspoređuju i ocjenjuju metode stilizacije teksta koje su prisutne u hrvatskom i srpskom prijevodu. Na osnovi prikupljenih podataka hrvatsku se strategiju prevođenja zbog potpune neutralizacije može opisati kao „prešućivanje“, dok je srpska strategija prevođenja svojevrstan „dijalog“ s originalnim tekstom, u kojemu se rabi supstitucija temeljena na kolokvijalizaciji i djelomičnoj dijalektizaciji idiostila likova.
EN
This article deals with the Croatian and Serbian translation of the Silesian dialect, which appears in Wojciech Kuczok’s novel Gnój. The analysis includes the dialect stylization present in the source text, as well as the strategies and techniques used for its translations. The various translation solutions used by the translators also were compared and evaluated.
5

Polskie ekwiwalenty przekładowe chorwackiego przyimka unatoč

67%
Daković S.
Slavica Wratislaviensia
|
2017
|
vol. 165
79-89
EN
This paper provides an analysis of Polish translation equivalents of Croatian preposition una­toč. Based on the corpus of modern Croatian prose translated into Polish we establish that unatoč can be translated by secondary prepositions mimo, względem, pomimo, na przekór, collocation nie zwracając uwagi na, and concessive clause introduced by the conjunction choć, chociaż. The main equivalent — mimo was established on the basis of frequency and semantic features.
XX
U ovom se članku vrši analiza poljskih prijevodnih ekvivalenata hrvatskog prijedloga unatoč. Oslanajući se na korpus hrvatske suvremene proze injenih poljskih prijevoda zaključujemo da prijed­log unatoč može biti preveden četirima sekundarnim prijedlozima mimo, względem, pomimo, na prze­kór, kolokacijom nie zwracając uwagi na i adverbijalnom dopusnom rečenicom uvedenom veznicima choć, chociaż. Glavni ekvivalent: mimo je utvrđen na temelju čestoće isemantičnih osobina.
6
Publication available in full text mode
Content available

Javni natpisi i javne obavijesti kao sociokulturne i pragmatičke jedinice

59%
Pintarić N.
Socjolingwistyka
|
2014
|
issue 28
67-92
HR
Nakon određivanja definicije i termina javni natpis autorica provodi klasifikaciju verbalnih, neverbalnih i kombiniranih oblika javih natpisa i javnih obavijesti navodeći primjere u hrvatskoj i poljskoj sociokulturnoj zajednici. Predlaže se da se u javne natpise ubroje pisani jezični oblici, a da se ostali neverbalni i kombinirani oblici nazovu javnim obavijestima ili javnim informacijama. Brojni opisani oblici javnih natpisa razlikuju se po materijalnom ostvaraju: na metalu, papiru, platnu, u kamenu, na automobilima, zidovima, ljudima, na internetu. Kao tekstne vrste javni su natpisi minimalni komunikacijski žanrovi (savjeti, upozorenja, molbe, zahvale, naredbe, dopuštenja, želje i čestitke). Neverbalne javne obavijesti podijeljene su na vizualne, auditivne i kombinirane (opisuju se prometni znakovi realizirani bojom, svjetlosnim signalima, pozicijom, brojevima te ostale informacije izražene logotipom, ukrasima na tijelu, ljudima-spomenicima, gardom, maskama). Auditivne su javne obavijesti: sirene, crkvena zvona, razni oblici pucnjeva (grički top, počasni plotuni) te glazbeni znakovi (intoniranje himni, koračnice, limena glazba).
PL
Po sprecyzowaniu definicji oraz terminu zawiadomienie publiczne autorka przeprowadza klasyfikację werbalnych, niewerbalnych i kombinowanych form zawiadomień publicznych, przywołując przykłady zaczerpnięte z wspólnot społeczno-kulturowych chorwackiej i polskiej. Proponuje, by do zawiadomień publicznych zaliczyć językowe formy werbalne, natomiast pozostałe znaki niewerbalne i kombinowane nazwać informacjami publicznymi. Liczne opisane formy zawiadomień publicznych różnią się sposobem przedstawienia: na metalu, papierze, płótnie, w kamieniu, na samochodach, murach, ludziach, w Internecie. Jako formy tekstowe napisy publiczne są minimalnymi gatunkami komunikacyjnymi (porady, ostrzeżenia, prośby, podziękowania, polecenia, zezwolenia, życzenia). Niewerbalne informacje publiczne funkcjonujące w przestrzeni publicznej dzielą się na audytywne i kombinowane (opisane zostały znaki drogowe oddziałujące kolorem, poprzez sygnały świetlne, usytuowanie, znaki numeryczne oraz pozostałe informacje wyrażone logotypem, ozdobami na ciele, formy pomników przestawiających ludzi, osłony, maski). Audytywne znaki publiczne: syreny, alarmy, dzwony kościelne, różne formy wystrzałów (działo z Griča, salwy honorowe) oraz znaki muzyczne (intonacje hymnów, marsze, orkiestry dęte).
EN
The author has described and classyfied in a lapidary way verbal, nonverbal and combined forms of public signs such as sign boards, graffiti, epigraphs on metal, paper, cloth, stone, walls, cars, men and Internet. These signs could be named as minimal communicative genres, such as: advise, warning, demand, regulation, thanksgiving, wishes, greetings. Nonverbal public signs are all kinds of traffic signs which can be formed by color, ligtening, position, numbers, logotypes, tattooings, alive monuments, guard, masks and uniforms. Auditive signs are represented by sirens, alarms, church-bells, various forms of shooting (Zagreb’s cannon at noon, gunsalute) and musical signs (national anthems, millitary, funeral and wedding marches, brassbands).
7
Publication available in full text mode
Content available

Jezička stvarnost u Bosni i Hercegovini

59%
Halilović S.
Socjolingwistyka
|
2014
|
issue 28
121-135
XX
Posljednja decenija XX stoljeća donijela je zanimljive promjene oko jezika i u jeziku u Bosni i Hercegovini i susjednim državama. Naročitu pažnju (socio)lingvista pobudila je bosanskohercegovačka jezička stvarnost. Većina autora slaže se u tome da je sociolingvistička situacija u Bosni i Hercegovini iznimno složena. Međutim, ona je jednostavna. Poslije kratkog osvrta na stanje koje je prethodilo samostalnosti Republike Bosne i Hercegovine (aprila 1992) u radu su navedeni glavni problemi koji opterećuju današnju bosanskohercegovačku jezičku situaciju.
PL
Ostatnia dekada XX wieku przyniosła interesujące zmiany zarówno w kwestii języka, jak i w samym języku Bośni i Hercegowiny oraz państw sąsiadujących. (Socjo)lingwiści szczególną uwagę poświęcili językowej sytuacji bośniacko-hercegowińskiej. Większość autorów zgadza się co do tego, że z punktu widzenia socjolingwistycznego sytuacja w Bośni i Hercegowinie jest niezwykle złożona. W rzeczywistości — jest ona prosta. W niniejszym szkicu w pierwszej kolejności analizuje się sytuację sprzed ogłoszenia niepodległości Republiki Bośni i Hercegowiny (kwiecień 1992), a następnie przedstawia się główne problemy, które ciążą na współczesności.
EN
In the last decade of the 20th century in both Bosnia-Herzegovina and its neighbouring countries some interesting changes occured in their languistic situation and the language itself. The linguistic reality of Bosnia-Herzegovina became a subject of particular interest of (socio)linguists. Most authors have agreed that the sociolinguistic status of Bosnia-Herzegovina is extremely complex. However, it is simple. After a brief introduction on the circumstances prior to Bosnia-Herzegovina gaining its independence in April 1992, the paper focuses on key concerns present in the contemporary linguistic reality of Bosnia-Herzegovina.
8
Content available remote

O prijevodu i prevođenju Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića na slovački

51%
Machata M.
Libri & Liberi
|
2013
|
vol. Vol 2
|
issue No. 2
209-224
HR
U članku je riječ o slovačkome prijevodu djela Ivane Brlić-Mažuranić Čudnovate zgode šegrta Hlapića (1913), Podivné príhody učňa Chlapčeka, koji je objavljen 1940. godine. Prijevod navedenoga djela razmatra se u kontekstu dvaju ‘malih’, srodnih slavenskih jezika i dviju ‘malih’ europskih književnosti. Posebna se pozornost posvećuje funkcionalnosti prijevoda za potrebe današnjega slovačkoga dječjega čitatelja, tj. njegovoj aktualnosti odnosno zastarjelosti, a govori se i o uvjetima i društvenim i političkim okolnostima u kojima je taj najpoznatiji hrvatski dječji roman preveden na slovački jezik. Analiziraju se jezična sredstva prijevoda i izvornika te se na razini leksika i stila nastoji upozoriti na vrline i nedostatke toga prvoga, ali zasad i posljednjega pokušaja da se Šegrt Hlapić učini dostupnim slovačkoj (ne samo dječjoj) čitateljskoj publici.
EN
The article deals with the Slovak translation of the children’s novel Čudnovate zgode šegrta Hlapića [The Strange Adventures of Hlapich the Apprentice] by Ivana Brlić-Mažuranić (1913), titled Podivné príhody učňa Chlapčeka (1940). The translation is considered in the context of two ‘small’ related languages and two ‘small’ European literatures. Special attention is paid to the functionality of the translation for the needs of contemporary Slovak child readers, i.e. its actuality or obsolescence, but the paper also focuses on the social and political circumstances in which this Croatian children’s classic was translated into the Slovak language. It analyzes the linguistic aspects of the translation in reference to the original, and draws attention to the strengths and weaknesses (at the level of lexis and style) of this first, and so far the only attempt at making Hlapich the Apprentice accessible to a Slovak, not only children’s, readership.
DE
Der Beitrag handelt von der slowakischen Übersetzung des Romans Čudnovate zgode šegrta Hlapića [Wunderbare Reise des Schusterjungen Clapitsch] (1913) von Ivana BrlićMažuranić, die 1940 unter dem Titel Podivné príhody učňa Chlapčeka veröffentlicht wurde. Die Übersetzung wird im Kontext von zwei ’kleinen’ verwandten slawischen Sprachen bzw. zwei ’kleinen’ europäischen Literaturen besprochen. Das Augenmerk liegt insbesondere auf der Funktionalität der Übersetzung in bezug auf die heutigen slowakischen Kinderleser, d.h. auf Aktualität bzw. Obsoleszenz der Übersetzung. Darüber hinaus werden nicht nur der gesellschaftliche und politische Kontext vorgestellt, innerhalb dessen die slowakische Übersetzung des bekanntesten kroatischen Kinderromans verortet ist, sondern ebenso die verwendeten sprachlichen Mittel der Vorlage und Übersetzung verglichen. Hiervon ausgehend verweist der Beitrag auf die lexikalisch-stilistischen Stärken und Schwächen des bis dato einmaligen Versuches, den Roman Šegrt Hlapić dem slowakischen Kinder- und Erwachsenenlesepublikum zugänglich zu machen.
first rewind previous Page / 1 next fast forward last
JavaScript is turned off in your web browser. Turn it on to take full advantage of this site, then refresh the page.