Results found: 2

Search results

Search:
in the keywords: jezična politika

Sort By:

Limit search:

Współczesny rozwój etnolektu śląskiego na tle językowych procesów emancypacyjnych w Europie

100%

Jaroszewicz H.

Slavica Wratislaviensia

2020

vol. 171

101-109

For more than ten years the Silesian ethnolect has been rapidly developing. During this time, its polyvalence, the level of codification and the scope of its use have been radically expanded. This code is used by a relatively big number of speakers (530,000) who consider it a separate language and not a local dialect of Polish. The legal status of the Silesian ethnolect depends on the linguistic policy implemented in modern Poland. At present, however, there is no political will to elevate this code to the status of an independent language.

U posljednih dvadeset godina primjećuje se dinamičan i intenzivan razvoj šleskog jezičnog varijeteta. U ovom vremenskom razdoblju radikalno se povećala polivalentnost šleskog idioma, stupanj njegove kodifikacije, znatno se takoder proširilo komunikacijsko i stilsko područje njegove upotrebe. Šleski jezični varijetet karakterizira prilično veliki broj izvornih govornika (530.000.), koji – što valja napomenuti – ne smatraju ga jednim od poljskih dijalekata već zasebnim jezikom. Pravni položaj šleskog jezičnog varijeteta ovisi naravno o obliku državne, jezične politike. Čini se ipak da u ovom trenutku nedostaje u Poljskoj političke volje da se šleski jezični varijetet prizna zasebnim jezikom.

Status sufiksów „-er-” i „-or-” w formach liczebnikowych w języku chorwackim

100%

Fałowski P.

Slavica Wratislaviensia

2017

vol. 165

113-124

The main purpose of the present publication is to investigate frequency and status of two parallel suffixes -er- and -or- that form Croatian collective numerals. The analysis is focused on the research material collected from literary texts, normative Croatian publications (grammars, dictionaries) and popular language guides. This paper attempts to compare theses regarding these suffixes put forward by Croatian linguists with the usage in practice presented in online corpora (http://riznica.ihjj.hr). The investigation demonstrated that puristic language policy applied in Croatia, especially in the 1990s, caused disappearance of “less-Croatian” suffix -or-. The only exception is numerical noun četvorica, that entered the Croatian language in the 19th century, which is regular part of the standard Croatian language until today.

Rad prikazuje analizu frekvencije inormativnog statusa dvaju paralelnih sufiksa -er- i -or- kojima se tvore hrvatske brojevne izvedenice. Analiza se zasniva na podacima preuzetim iz hrvatskih književnih tekstova, normativnih priručnika (gramatike, rječnici) te jezičnih savjetnika. Cilj je ovoga rada također usporediti preporuke hrvatskih jezikoslovaca uvezi sa sufiksima -er- i -or- s jezičnom praksom zastupljenom uhrvatskom jezičnom korpusu (http://riznica.ihjj.hr). Na osnovi istraživanja može se zaključiti da puristička jezična politika, koju je vodila većina hrvatskih jezikoslovaca uglavnom od 90-ih godina 20. stoljeća, izazvala je polagani nestanak “manje hrvatskog” sufiksa -or-. Taj proces nije potpuno zahvatio brojevnu imenicu četvorica, koju su uveli vukovci u 19. stoljeću, zbog čega taj oblik danas pripada hrvatskomu standardnom jeziku.

Refine search results

2 Slavica Wratislaviensia

1 Fałowski P.

1 Jaroszewicz H.

1 2020

1 2017

Search results

Współczesny rozwój etnolektu śląskiego na tle językowych procesów emancypacyjnych w Europie

Status sufiksów „-er-” i „-or-” w formach liczebnikowych w języku chorwackim