Društveno poduzetništvo: glavne odrednice i prikaz slučaja

• Authors: Sajfar Petar , Strmota Lorena

Title variants

EN

Social entrepreneurship: the main determinants and case review

• Languages of publication: HR EN

Abstracts

HR

Profitno orijentiran sustav, kao dominantna paradigma, generira brojne probleme u društvenoj sferi, posebice kada je riječ o ranjivim društvenim skupinama među koje spadaju osobe s invaliditetom. Postoje brojni odgovori na navedeno stanje, a jedan od njih je društveno poduzetništvo koje teži integraciji ekonomskih i socijalnih ciljeva čime se smješta na razmeđe profitnog i neprofitnog sektora. Iako svoje korijenje vuče iz 18. stoljeća, u zadnjim desetljećima, a posebice u doba krize, ponovo se aktualizira i intenzivno proučava. Cilj je rada pružiti najvažnije informacije potrebne za razumijevanje koncepta društvenog poduzetništva. Navedeno će se nastojati postići kroz prikaz povijesnog pregleda razvoja koncepta društvenog poduzetništva, definicija te prikaz institucionalnog i normativnog okvira, s naglaskom na hrvatski kontekst. Naposljetku se daje primjer društvenog poduzeća u razvoju te zaključna razmatranja temeljena na ranijim prikazima.

EN

The profit-oriented system as the dominant paradigm, in addition to all its benefits, generates numerous problems in society. It is especially significant in terms of vulnerable groups such as people with disabilities. Social entrepreneurship could be a model that contributes to combating social problems. It integrates social and economic goals and takes place between profit and non-profit sectors. Social entrepreneurship has rooted in the 18th century, but in recent decades, it has been actualized and studied intensively, especially during periods of economic crisis. The purpose of this paper is to provide crucial information about social entrepreneurship. Considering that, the paper consists of chapters about historical development and definitions of social entrepreneurship, institutional and normative framework, especially in the Croatian context, an example of social entrepreneur and conclusion.

Keywords

HR

društveno poduzetništvo; društveno poduzeće; inovativnost; osobe s invaliditetom

EN

social entrepreneurship; social entrepreneur; innovation; people with disabilities

• Publisher: European Business School Zagreb
• Journal: Obrazovanje za poduzetništvo - E4E : znanstveno stručni časopis o obrazovanju za poduzetništvo
• Year: 2020
• Volume: 10/1
• Pages: 205-219

Dates

published

2020-06-24

Contributors

author

Sajfar Petar

• Faculty of Law Osijek

author

Strmota Lorena

• Faculty of Law Osijek

References

• Babić, Z. i Račić, D. (2011). Zadrugarstvo u Hrvatskoj: trendovi, pokazatelji i perspektiva u europskom kontekstu. Sociologija i prostor, 49(3), 287-311.
• Bacq, S. i Janssen, F. (2011). The multiple faces of social entrepreneurship: a review of defintional issuses based on geographical and thematic criteria. Entrepreneurship & Regional Development, 23(⅚), 373-403.
• Barković, I. (2009). Teorija poduzetništva: izazovi i perspektive. Osijek: Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
• Baturina, D. (2013). Konceptualiziranje socijalnog poduzetništva i izazovi razvoja područja. Ekonomska misao i praksa, 22(1), 123-142.
• Baturina, D. (2018). A Critical Review of the First Strategy for the Development of Social Entrepreneurship in the Republic of Croatia 2015–2020 and Potential for the Development of the Sector. Hrvatska javna uprava: časopis za teoriju i praksu javne uprave, 18(2), 11-38.
• Buble, J, Buble, M. (2014). Poduzetništvo. Split: Aspira.
• Defourny, J. i Nyssens, M. (2010). Conceptions of Social Enterprise and Social Entrepreneurship in Europe and the United States: Convergences and Divergences. Journal of Social Entrepreneurship, 1(1), 32-53.
• European Commission (2010). EUROPE 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth. Preuzeto s https://ec.europa.eu/eu2020/pdf/COMPLET%20EN%20BARROSO%20%20%20007%20-%20Europe%202020%20-%20EN%20version.pdf (23.3.2020.)
• European Commission (2011). Social Business Initiative - Creating a favourable climate for social enterprises, key stakeholders in the social economy and innovation. Preuzeto s https://www.fi-compass.eu/sites/default/files/publications/social-business-initiative-creating-afavourable-climate-for-social-enterprises-key-stakeholders-in-the-social-economy-and-innovation.pdf (23.3.2020.)
• Euopean Commission (2013). Social economy and social entrepreneurship: Social Europe guide. Preuzeto s: https://sofisam.se/download/18.3453fc5214836a9a472a0430/1472023483855/EU+kommissionen,+Social+Economy+and+Social+Entreprenreurship.pdf (23.3.2020.)
• European Commission (2014). Employments, Social Affairs & Inclusion. Preuzeto s https://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=1081 (18.3.2020.)
• Gvozdanović, A., Potočnik, D. i Sočo, A. (2009). Sam svoj majstor: Istraživanje socijalnog poduzetništva u neprofitnom sektoru mladih. Preuzeto s http://www.civilsocietylibrary.org/CSL/1079/Sam-svoj-majstor-Poetnica-iz-socijalnog-poduzetnitva-za-organizacije-mladih-I-zamlade (21.3.2020.)
• Ivančić, T. (1998). Uloga vrijednosti u razvoju gospodarstva i društva. Crkva u svijetu, 33(4), 343-355.
• Knežević, M. (2013). Riječ urednika. Ljetopis socijalnog rada, 20(1), 5-7.
• Kolaković, M., Turuk, M. i Turčić, I. (2018). Social Entrepreneurship: Strategic Development in Croatia. International Review of Economics & Business, 21(2), 129-143.
• Lešić, D. (2015). Neprofitne udruge kao nositelji razvoja socijalnog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. Obrazovanje za poduzetništvo, 5(2), 83-95.
• Lupšić, D. (2011). Zakonodavni okvir za razvoj društvene ekonomije i društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj. U Lupušić, D. i sur. (ur.), Poduzetništvo u službi zajednice: Zbornik radova o društvenom poduzetništvu, 27-29. Preuzeto s https://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/poduzetnistvo_u_sluzbi_zajednice.pdf (15.2.2020.)
• Marković, L, Baturina, D. i Babić, Z. (2017). Socijalna poduzeća za radnu integraciju (WISE) u postsocijalističkim zemljama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 53(1), 139-158.
• Mair, J. i Marti, L. I. (2006). Social Entrepreneurship Research: A Source of Explanation, Prediction and Delight. Journal of World Business, 41(1), 36-44.
• Međunarodna istraživačka mreža (EMES). Social Enterprise. Preuzeto s https://emes.net/focus-areas/ (20.3.2020.)
• Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) (2014). Nacrt Strategije razvoja socijalnog/ društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj od 2014. do 2020. godine. Preuzeto s http://rasprava.mrms.hr/bill/prijedlog-strategije-razvoja-socijalnogdrustvenog-/ (16.3.2020.)
• Ministarstvo rada i mirovinskog sustava (MRMS) (2015). Strategija razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020. Preuzeto s http://www.esf.hr/wordpress/wp-content/uploads/2015/02/Strategija-razvoja-dru%C5%A1tvenog-poduzetni%C5%A1tva-u-RH-za-razdoblje-2015-2020.pdf (10.3.2020.)
• Monzon, J.L. i Chaves, R. (2012). The Social Economy in the European Union – Report by José Luis Monzón & Rafael Chaves. European Economic and Social Committee. Preuzeto s https://www.eesc.europa.eu/resources/docs/qe-30-12-790-en-c.pdf, (14.3.2020.)
• Petričević, T. (2011). O društvenoj ekonomiji i društvenom poduzetništvu. U Lupušić, D. i sur. (ur.), Poduzetništvo u službi zajednice: Zbornik radova o društvenom poduzetnišvu (str. 27-29). Preuzeto s https://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/izdavastvo/digitalna_zbirka/poduzetnistvo_u_sluzbi_zajednice.pdf (15.2.2020.)
• Puđak, J. i Šimleša, D. (2020). Je li društveno poduzetništvo bolje za radnike? Utjecaj iskustva u hrvatskim društvenim zadrugama na percipiranu dobrobit radnika. Revija za sociologiju, 50(1), 7-30.
• Stubbs, P. i Vidović, D. (2017). Social enterprise in transition: a case study of ACT Group. Društvena istraživanja, 26(2), 143-163.
• Šimleša, D, Bušljeta Tonković, A. i Puđak, J. (2016). Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj: od prepoznavanja do primjene. Revija za sociologiju, 46(3), 271-295.
• Šimleša, D., Puđak, J., Majetić, F., i Bušljeta Tonković, A. (2015). Mapiranje novih obzora: Izvještaj o stanju društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Preuzeto s https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/izvjestaj-mapiranje-novih-obzora.pdf (30.3.2020)
• Škrtić, M. i Mikić, M. (2007). O socijalnom poduzetništvu u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 5(1), 153-163.
• Vidović, D. (2012). Socijalno poduzetništvo u Hrvatskoj. doktorska disertacija, Preuzeto s https://bib.irb.hr/datoteka/611357.Davorka_Vidovic_doktorat.pdf (5.2.2020.)
• Vincetić, V, Babić, Z. i Baturina, D. (2013). Definiranje područja i potencijal razvoja socijalnog poduzetništva Hrvatske u komparativnom kontekstu. Ekonomski pregled, 64(3), 256-278.
• Vojvodić, I. i Šimić Banović, R. (2019). Analiza socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj s komparativnim osvrtom na regulatorni okvir. Pravni vjesnik, 35(2), 105-135.
• Zadruga za etično financiranje (n.d.). Preuzeto s https://www.zef.hr/hr (21.3.2020.)

Identifiers

DOI

https://doi.org/10.38190/ope.10.1.12