Obiteljski domovi kao rastući vid obiteljskog poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta

• Authors: Manojlović Narcisa

Title variants

EN

Family homes as a growing form of family entrepreneurship and the way of providing new workplaces

• Languages of publication: EN HR

Abstracts

EN

As from 2003, in the Republic of Croatia there are legal possibilities for the provision of social accommodation services for the elderly and seriously ill persons (for up to 20 beneficiaries) in family homes. This has enabled a completely new form of family entrepreneurship in the field of social welfare, which did not exist before, where the growth of supply and demand has been continuously recorded since then. The survey research, which included the total population of active family homes in the Republic of Croatia, successively in 2017, 2018 and 2019, has established their number and territorial distribution, capacity and number of users, price range, calculation of minimum total income, as well as the number and profiles of their employees, including engaged family members and external employees. Thanks to unsaturated and evergrowing demand for accommodation services, it turned out that the offer for family homes for elderly and seriously ill persons was present in all counties and by 2019 was increased to 400 active family homes and close to 6,000 users, with the prospect of further growth. It was found that, on average, more than 6 people were employed in a family home, in an approximate ratio of 2 family members to 4 external employees. Since family homes to a good extent engage the “unused” material and human resources that families have at their disposal (unemployed family members, existing facilities and equipment, and in rural households agricultural resources), the cost of a newly created job is relatively low. That makes this entrepreneurial activity even more important, especially because it is being developed in less developed areas, and is also an opportunity for people of lower employability (older people, people with lower educational status, women). It can be concluded that family homes are not a negligible factor in employment, now and in the future. The research has also revealed considerable differences in prices of accommodation services, as a result of their price adjustment to market requirements and purchasing power. It certainly also results in significant deviations in service quality and accommodation conditions. Since socially vulnerable groups are concerned, this will certainly require more systematic state supervision and greater investment by family home representatives in the future.

HR

U Republici Hrvatskoj su se 2003. godine otvorile zakonske mogućnosti za pružanje socijalne usluge smještaja za starije i teško bolesne osobe (do 20 korisnika) u obiteljskim domovima. Taj novi vid obiteljskog poduzetništva u djelatnosti socijalne skrbi, koji ranije nije postojao, od tada do danas kontinuirano bilježi rast ponude i potražnje. Anketnim istraživanjem na ukupnoj populaciji predstavnika obiteljskih domova u Hrvatskoj, sukcesivno u 2017., 2018. i 2019. godini, utvrđen je broj i teritorijalna rasprostranjenost aktivnih obiteljskih domova, kapaciteti i broj korisnika, raspon cijena, minimalni ukupni prihodi te broj i profili radnika koje zapošljavaju, uključujući angažirane članove obitelji i vanjske zaposlenike. Zahvaljujući nesaturiranoj i trajno rastućoj potražnji za uslugom smještaja, pokazalo se da je ponuda obiteljskih domova za starije i teško bolesne osobe prisutna u svim županijama te da je do 2019. godine narasla na 400 aktivnih obiteljskih domova i blizu 6.000 korisnika, s perspektivom daljnjeg rasta. Ustanovljeno je da je prosječno u obiteljskom domu angažirano preko 6 osoba, u okvirnom omjeru: 2 člana obitelji i 4 vanjska zaposlenika. Budući da obiteljski domovi u dobroj mjeri angažiraju „neiskorištene“ materijalne i ljudske resurse kojima obitelj raspolaže (nezaposlene članove obitelji, postojeće objekte i opremu, u slučaju seljačkih domaćinstava i poljoprivredne resurse), cijena novootvorenog radnog mjesta je po prirodi stvari relativno niska. To ovu poduzetničku djelatnost čini još značajnijom, osobito jer se razvija i u manje razvijenim područjima i zapošljava i osobe niže zapošljivosti (nižeg obrazovnog statusa, starije, žene). Može se zaključiti da su obiteljski domovi nimalo zanemariv čimbenik otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja, sada i ubuduće. Istraživanjem su ustanovljene i velike razlike u cijenama usluge, kao rezultat cjenovne prilagodbe tržišnoj potražnji i kupovnoj moći. To zacijelo rezultira i značajnim odstupanjima u kvaliteti usluge i uvjetima smještaja ove osjetljive skupine korisnika, što će ubuduće zahtijevati sustavniji državni nadzor i veća ulaganja predstavnika obiteljskih domova.

Keywords

EN

family entrepreneurship; family homes; job creation; the cost of a newly created; job

HR

obiteljsko poduzetništvo; obiteljski domovi; otvaranje novih radnih mjesta; cijena otvaranja novog radnog mjesta

• Publisher: European Business School Zagreb
• Journal: Obrazovanje za poduzetništvo - E4E : znanstveno stručni časopis o obrazovanju za poduzetništvo
• Year: 2020
• Volume: 10/2
• Pages: 107-125

Contributors

author

Manojlović Narcisa

References

• Asančaić, A., Plazibat, O., Vukoja, I. i Vukoja, M. (2015). Pokretanje doma za starije i nemoćne u Požeško-slavonskoj županiji. Medicina familiaris Croatica, 23(2), 61-66. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/149241 (5. rujna 2020.)
• Bađun, M. (2017). Financiranje domova za starije i nemoćne osobe u Hrvatskoj. Revija za socijalnu politiku, 24(1), 19-42.
• Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2019). Žene i muškarci u Hrvatskoj, 2019. Preuzeto s https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/menandwomen/men_and_women_2019.pdf (18. kolovoza 2020.)
• Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2020). Priopćenje broj 12.1.3. od 14.02.2020.: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, NKPJS 2012. - 2. razina i županije u 2017. godini. Preuzeto s https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/12-01-03_01_2020.htm (18. k olovoza 2020.)
• European Commission, Expert evaluation network (2013). Job creation as an indicator of outcomes in ERDF programmes, Synthesis report. August 2013. Preuzeto s https://ec.europa.eu/regional_policy/en/information/publications/evaluations/2013/expert-evaluation-network-2013-job-creation-as-an-indicator-of-outcomes-in-erdf-programmes (20. kolovoza 2020.)
• Hrvatska demokratska zajednica (2020). Sigurna Hrvatska : Program za izbore za Hrvatski sabor 2020. Lipanj 2020. Preuzeto s https://www.hdz.hr/userfiles/pdf/Sigurna_Hrvatska_Program2.pdf (30. kolovoza 2020.)
• Hrvatska turistička zajednica (2015). Slovenija: Profil emitivnog tržišta - izdanje 2015. Preuzeto s https://www.htz.hr/sites/default/files/2016-11/Slovenija-Profil-trzista-izdanje-2015-.pdf (25. kolovoza 2020.)
• Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, (2020). Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Broj 7/2020. (4. rujna 2020.)
• Jurčić, Lj. (2020). Analiza izbornih programa : I SDP i HDZ se ponašaju kao ured Europske unije u Hrvatskoj; a mi trebamo vladu koja će se baviti hrvatskim gospodarstvom - intervju. Direktno. Preuzeto s https://direktno.hr/direkt/jurcic-za-direktno-i-sdp-i-hdz-se-ponasaju-kaoured-europske-unije-u-hrvatskoj-a-mi-trebamo-vladu-koja-ce-se-baviti-hrvatskim-gospodarstvom-196922/ (25. kolovoza 2020.)
• Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku [MDOMSP] (2020). Evidencija fizičkih osoba koje profesionalno pružaju socijalne usluge. Preuzeto s https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages/Registri%20i%20evidencije/Evidencija%20fizi%C4%8Dkih%20osoba%20koje%20profesionalno%20pru%C5%BEaju%20socijalne%20usluge%202019-10.11.pdf (3. siječnja 2020.)
• Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku [MDOMSP] (2017). Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017.-2020. Preuzeto s https://mdomsp.gov.hr/UserDocsImages//Vijesti2017//Strategija%20socijalne%20skrbi%20za%20starije%20osobe%20u%20RH%20za%20razdoblje%20od%202017.-2020.%20g.pdf (3. siječnja 2020.)
• Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga („Narodne novine“, 40/14, 66/15 i 56/20). Preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_05_56_1125.html (1. rujna 2020.)
• Puškarić, K. (2019). Istražujemo: Otvaranje novog radnog mjesta stoji od 100.000 kuna do tri milijuna. Lider, 715 (XV), 27-31.
• Think tank Populari (2016). Bajke i druge priče: 100 000 novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini – Izmišljena izborna obećanja. Preuzeto s http://populari.org/wp-content/uploads/2018/05/bajke_i_druge_price_izvjestaj.pdf (25. kolovoza 2020.)
• Udovičić, A. (2011). Malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj s osvrtom na obiteljsko poduzetništvo. Učenje za poduzetništvo, 1 (1), 405-416. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/130171 (1. rujna 2020.)
• Vlada Republike Hrvatske (2020). Program Vlade Republike Hrvatske za 2020. - 2024. godinu. Preuzeto s https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/ZPPI/Dokumenti%20Vlada/Program%20Vlade%20Republike%20Hrvatske%20za%20mandat%202020.%20-%202024..pdf (29. kolovoza 2020.)
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, 103/2003). Preuzeto s https://narodne-novine.nn.hr/search.aspx?sortiraj=4&kategorija=1&godina=2003&broj=103&rpp=10&qtype=1&pretraga=da (1. rujna 2020.)
• Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, 98/19 i 64/20). Preuzeto s https://www.zakon.hr/z/222/Zakon-o-socijalnoj-skrbi (1. rujna 2020.)
• Zore, J. (2018). Vse več starostnikov v hrvaške domove. Delo. Preuzeto s https://www.delo.si/novice/slovenija/vse-vec-starostnikov-v-hrvaske-domove.html (4. rujna 2020.)
• Žitnjak, I. (2018). Opravdanost otvaranja obiteljskog doma za starije i nemoćne osobe na području Primorsko-goranske županije (diplomski rad). Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

Identifiers

DOI

10.38190/ope.10.2.10