Matošev Cvijet sa raskršća – alegorijom do konfiguracije sebstva

• Authors: Ružica Pšihistal

Title variants

EN

Matošʼs Cvijet sa raskršća [Flower from the Crossroads] – Through Allegory to the Configuration of Self

• Languages of publication: PL

Abstracts

EN

Flower from the Crossroads (1902) belongs to the group of Matoš’s symbolistic novellas, rendered by the symbolically coded title, teleogenetic plot, characters as personified abstractions, motive topography (path, crossroads, garden) and especially the name of the protagonist (Solus). The name Solus, as an autofictional figure, contains its own glossary and reading instructions towards the solipsistic narrative matrix, which is supported by the diegetic level of the story through unusual events bordering dream and reality. With the help of the basic guidelines of Paul Ricoeur on storytelling as a hermeneutical mediation of the self and narrative analysis of the story, the main question of the allegorical interpretation in this study is: which model of self is offered by the narrative identity of Solus?

Keywords

PL

Antun Gustav Matoš; Cvijet sa raskršća; self; allegory; flaneur’s subjectivity

EN

Antun Gustav Matoš; Cvijet sa raskršća; self; allegory; flaneur’s subjectivity; Antun Gustav Matoš; Cvijet sa raskršća; self; allegory; flaneur’s subjectivity

• Publisher: Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu
• Journal: Poznańskie Studia Slawistyczne
• Year: 2014
• Issue: 7

Dates

published

2014-01-01

Contributors

author

Ružica Pšihistal

References

• Benjamin W., 1986, Estetički ogledi, prev. T. Stamać, S. Knežević, Zagreb.
• Benjamin W., 1989, Porijeklo njemačke žalobne igre, prev. J. Finci-Pocrnja, Sarajevo.
• Biti V., 1997, Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb.
• Brnčić J., 2008, Ricoeurova hermeneutika sebstva, „Filozofska istraživanja” br. 3, str. 731–747.
• Currie M., 2002, Istinite laži, u: Politika i etika pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb, str. 191–206.
• Frangeš I., 1986, Nove stilističke studije, Zagreb.
• Frye N., 1979, Anatomija kritike, prev. G. Gračan, Zagreb.
• Genette G., 2002, Fikcija i dikcija, prev. G. Rukavina, Zagreb.
• Kurz G., 1997, Metapher, Allegorie, Symbol, Göttingen.
• Lyotard J.F., 2010, Augustinova ispovijest, prev. M. Gregorić, Zagreb.
• de Man P., 1979, Allegories of Reading: Figural Language in Rousseau, Nietzsche, Rilke, and Proust, New Haven–London.
• Matoš A.G., 1973, Sabrana djela, sv. 1, Iverje. Novo Iverje. Umorne priče, ur. D. Tadijanović, Zagreb.
• Matoš A.G., 1973, Sabrana djela, sv. 5, Pjesme. Pečalba, ur. D. Tadijanović, Zagreb.
• Nemec K., 2010, Čitanje grada, Zagreb.
• Oraić Tolić D., 2013, Čitanja Matoša, Zagreb.
• Pšihistal R., 2011, Ujević i sveti Moničin sin, „Republika” br. 9, str. 58–71.
• Ricoeur P., 1987, Iskazivanje – iskaz – predmet u „diskurzu pripovjednog teksta”, prev. A. Zlatar, „Republika” br. 11–12, str. 74–96.
• Ricoeur P., 2000, Osobni i narativni identitet, prev. J. Brnčić, u: Autor, pripovjedač, lik, ur. C. Milanja, Osijek, str. 19–48.
• Ricoeur P., 2000, Ja i narativni identitet, prev. J. Brnčić, u: Autor, pripovjedač, lik, ur. C. Milanja, Osijek, str. 49–81.
• Ricoeur P., 2005, O tumačenju, Ogled o Freudu, prev. Lj. Lovrinčević, Zagreb.
• Sontag S., 2007, O fotografi ji, prev. I. Rončević, Osijek.
• Stamać A., 1995, Naziv alegorija (enciklopedijske natuknice o pridruženim pojmovima), u: Tropi i fi gure, ur. Ž. Benčić, D. Fališevac, Zagreb, str. 253–259.
• Stanzel F., 1992, Pripovjedni tekst u prvom i pripovjedni tekst u trećem licu, prev. M. Stančić, u: Suvremena teorija pripovijedanja, ur. V. Biti, Zagreb, str. 178–200.
• Tambling J., 2010, Allegory, The New Critical Idiom, London.
• Taylor Ch., 2011, Izvori sebstva, Razvoj modernog identiteta, prev. M. Miladinov, Zagreb.
• Vodičar J., 2011, Narrative as a Means of Creating an Identity for Ourselves and Others, „Synthesis philosophica” br. 1, str. 79–91.
• Whitman J., 1987, Allegory. The Dynamics of an Ancient and Medieval Technique, Cambridge.

Identifiers

DOI

10.14746/pss.2014.7.14