Je li hrvatski književni modernizam bio antikatolički usmjeren? Jedan idejni vidik polemike između „starih” i „mladih” u hrvatskoj književnosti na prijelazu između 19. i 20. st.

• Authors: Vladimir Lončarević

Title variants

EN

Was Croatian Literary Modernism Anti-Catholic? One Conceptual Aspect of the Dispute Between “the Old” and “the Young” in Croatian Literature at the End of the 19th and the Beginning of the 20th Century

PL

Je li hrvatski književni modernizam bio antikatolički usmjeren? Jedan idejni vidik polemike između „starih” i „mladih” u hrvatskoj književnosti na prijelazu između 19. i 20. st.

• Languages of publication: HR

Abstracts

PL

An interesting conceptual dispute, usually called a confrontation between “the old” and “the young”, developed at the end of the 19th and the beginning of the 20th century. Although by its name defined as a “clash of generations”, the dispute was basically rooted in differences between two groups of writers concerning their attitudes toward arts: of traditionalists, whose starting point was the principle of the unity of truth, beauty and good, and of modernists, who relied on aestheticism and concept of l’art pour l’art’. “The young”, while upholding individualism, particularly used to stress their anti-Catholicism. The author checks whether at their root there was anti-Catholicism. He comes to the conclusion that Croatian Moderna was not an organised anti-Christian or anti-Chatolic movement, even though it isn’t doubtful that anticlericalism of “the young”, to a large degree, assumed contours of antagonism towards public expression of Catholicism in culture, harbingering at the same time secularist conceptual processes that were expressed later in the political field and all the other fields of social life.

EN

An interesting conceptual dispute, usually called a confrontation between “the old” and “the young”, developed at the end of the 19th and the beginning of the 20th century. Although by its name defined as a “clash of generations”, the dispute was basically rooted in differences between two groups of writers concerning their attitudes toward arts: of traditionalists, whose starting point was the principle of the unity of truth, beauty and good, and of modernists, who relied on aestheticism and concept of l’art pour l’art’. “The young”, while upholding individualism, particularly used to stress their anti-Catholicism. The author checks whether at their root there was anti-Catholicism. He comes to the conclusion that Croatian Moderna was not an organised anti-Christian or anti-Chatolic movement, even though it isn’t doubtful that anticlericalism of “the young”, to a large degree, assumed contours of antagonism towards public expression of Catholicism in culture, harbingering at the same time secularist conceptual processes that were expressed later in the political field and all the other fields of social life.

Keywords

EN

Croatian Moderna; dispute between “the old” and “the young”; anticlericalism; anti-Catholicism; Croatian Moderna; dispute between “the old” and “the young”; anticlericalism; anti-Catholicism

PL

Croatian Moderna; dispute between “the old” and “the young”; anticlericalism; anti-Catholicism

• Publisher: Uniwersytet im. Adama Mickiewicza w Poznaniu
• Journal: Poznańskie Studia Slawistyczne
• Year: 2016
• Issue: 10

Dates

published

2016-06-04

Contributors

author

Vladimir Lončarević

• Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu

References

• Arnold Gj., 1904, Govor 16. 10. 1904. na Skupštini Matice hrvatske, „Hrvatstvo” br. 140, str. 1–2.
• Arnold Gj., 1906, Umjetnost prema znanosti, „Glas Matice Hrvatske” br. 1–2, str. 2–5.
• Arnold Gj., 1908, Može li umjetnost zamijeniti vjeru, „Glas Matice Hrvatske” br. 6, str. 41–43; br. 7, str. 53–55.
• Barac A., 1938, Hrvatska književna kritika, Zagreb.
• Bazala A., 1906, O umjetnosti, „Glas Matice Hrvatske” br. 13–16, str. 121–129; br. 17/20, str. 149–158.
• Bogdan I., 1959, Baština Ljubomira Marakovića (7. VI. 1887.–21. II. 1959.), „Hrvatska revija” br. 2 (34), str. 136–145.
• Bogner J., 1929, Pokreti i struje u hrvatskoj i srpskoj književnosti od moderne do nadrealizma, [disertacija, strojopis], Arhiv Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
• Bogner J., 1930, Hrvatska moderna, „Književnik” br. 4, str. 159–172.
• Bozanić A., 2010, Biskup Antun Mahnić i Hrvatski katolički pokret – inicijative i ostvarenja u hrvatskom javnom životu, „Riječki teološki časopis” br. 2, str. 511–532.
• Dežman-Ivanov M., 1898, Naše težnje, „Hrvatski salon” sv. 3, str. 8–9.
• Flaker V., 1977, Časopisi hrvatskog modernističkog pokreta, Zagreb.
• Frangeš I., 1987, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb–Ljubljana.
• Frank J., 1898, U obranu hrvatskih umjetnika. Odgovor F. Kuhaču, Zagreb.
• Gjalski K.Š., 1898, „Pozvan od prijatelja…”, „Hrvatski salon” sv. 3, str. 1–2.
• Hinković H., 1902, Modernizam u liepoj knjizi. Misli i dojmovi, Zagreb, str. 1–17.
• Hranilović J., 1905, Osvrt na hrvatsku beletristiku od godine 1900. do najnovijeg vremena, „Hrvatsko kolo” b.b., str. 337–374.
• Hranilović J., 1906a, „Mladi” u hrvatskoj književnosti, „Glas Matice Hrvatske” br. 1–2, str. 9–10; br. 3–4, str. 25–26.
• Hranilović J., 1906b, Logika branitelja modernizma, „Glas Matice Hrvatske” br. 10, str. 84–87.
• Hranilović J., 1906c, Savremeniku, „Glas Matice Hrvatske” br. 7, cit. prema: Nekrolog hrvatskoj modernoj. Polemike u hrvatskoj književnosti, 1983, ur. I. Krtalić, Kolo II – knjiga VIII, Zagreb.
• Hranilović J., 1906d, Tumač i branitelj hrvatske moderne, „Glas Matice Hrvatske” br. 5–6, str. 37–38; br. 7, str. 54–55.
• Ibler J., 1898, Anarhija u hrv. književnosti i umjetnosti, „Narodne novine” br. 180, str. 1–3.
• Ibler J., 1903, Matica Hrvatska i „Vienac”, „Narodne novine” br. 295, str. 4–5; br. 296, str. 3–4; br. 297, str. 3.
• Klaić V., 1906, Čemu nam lijepa knjiga?, „Glas Matice Hrvatske” br. 5–6, str. 33–34.
• Korenić S., 1899, Nekoliko misli k našemu umjetno literarnom pokretu, Zagreb.
• Kravar Z., 2001, Svjetonazorski separei, u: N. Batušić, Z. Kravar, V. Žmegač, Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb, str. 221–229.
• Krišto J., 2004, Hrvatski katolički pokret 1903.–1945., Zagreb.
• Krleža M., 1921, Ljudi od papira, odlomci staromodne pripovesti iz vremena kada je umirala Hrvatska Moderna, „Nova Evropa” br. 14, knj. 2, str. 537–549.
• Kuhač, F.Š., 1898a, Anarkija u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Poslanica umjetničkim secesionistima i književnim dekadentima, Zagreb.
• Kuhač F.Š., 1898b, O secesiji, „Hrvatska Domovina” br. 255, str. 1–2; br. 256, str. 2–3; br. 257, str. 3; br. 258, str. 3–4; br. 259, str. 3.
• Livadić B., 1904, Književnost i njezini ciljevi, „Pokret” br. 30, str. 1–2.
• Livadić B., 1907, Jovan Hranilović na braniku „starih”, „Pokret” br. 57, str. 2–3.
• Lončarević V., 2003, Luči Ljubomira Marakovića, Zagreb.
• Lončarević V., 2005, Književnost i Hrvatski katolički pokret, Zagreb.
• Lunaček V., 1923, Bilanca hrvatske moderne, „Savremenik” br. 9, str. 505–513.
• Maraković Lj., 1943, Od preporoda do danas u: Naša domovina. Zbornik, ur. F. Lukas, knj. I, sv. II, Hrvatska kultura – politička povijest Hrvata, XVII, Hrvatska književnost, Zagreb, str. 639–646.
• Marjanović M., 1902, Naša moderna beletristika, „Hrvatska misao” br. 6, str. 177–183.
• Marjanović M., 1906, Iza Šenoe. Drugi dio. (Od 1894.–1904), Svačić, hrvatski ilustrovani koledar, str. 13–36.
• Marjanović M., 1908, Klerikalizam, „Zvono” br. 29–30, str. 469–480.
• Marković F., 1899, Predavanje o izložbi „družtva hrvatskih umjetnika”, „Vienac” br 7, str. 104–106; br. 8, str. 121–123; br. 9, str. 137–138.
• Matijević Z. (ur.), 2002, Hrvatski katolički pokret, Zagreb.
• Matoš A.G., 1906, Kritika gosp. Jovana Hranilovića, „Novi list” br. 34, str. 1.
• Matoš A.G., 1907, Sintetična kritika, „Hrvatska smotra” b.b., str. 20–27; 73–80.
• Matoš A.G., 1911, Realizam i artizam, „Savremenik” br. 6, str. 356–361.
• Milanja C., 1987, Janko Leskovar, Zagreb.
• Petrač B., 1995, Duhovne odrednice hrvatske književnosti, „Croatica Christiana Periodica” br, 36, str. 77–95.
• Pilar I., 1898, Secesija, „Vienac” br. 35, str. 540–541; br. 36, str. 555–557; br. 37, str. 570–573, 575; br. 38, str. 590–591; br. 39, str. 603–605.
• Pilar I., 1903, Zagrebački literarni pokret, „Nada” br. 16, str. 214–216; br. 17, str. 230–231; br. 18, str. 245–246; br. 19, str. 260–261; br. 20, str. 273–275; br. 21, str. 286–287.
• [b.a.] „Pismo iz Ferneya” ili: kamo ćemo jošte u Hrvatskoj doći?, 1908, „Katolički list” br. 51, str. 412–414.
• Politeo D., 1900, Nekoje misli o književnosti na početku vieka, „Vienac” br. 10, str. 155–156; br. 11, 170–171.
• Radić I., 1912, Estetika kao uzgojni faktor, „Vrhbosna” br. 2, str. 19–22; br. 3, str. 33–36.
• Secesija, 1898, „Nova Nada” br. 1, str. 30–32.
• Šarić I., 1898, Naturalizam u umjetnosti, „Vrhbosna” br. 20, str. 314–317.
• Šegvić Ch., 1906, Sloboda stvaranja, „Glas Matice Hrvatske” br. 11, str. 97–102.
• Šegvić K., 1907, Moralna odgovornost knjige, „Glas Matice Hrvatske” br. 7–8, str. 56–57; br. 9–12, str. 66–67.
• Šicel M., 1978, Povijest hrvatske književnosti. Moderna, sv. 5., Zagreb.
• Šicel M., 2002, Janko Leskovar – začetnik proze hrvatske moderne, „Hrvatsko zagorje” br. 1, str. 81–84.
• Staničić M., 1991, Friedrich Nietzsche i hrvatska moderna, „Croatica” br 35–36, str. 101–117.
• Ujević M., 1933, Prilozi za povijest pokreta hrvatske omladine koncem XIX i početkom XX stoljeća, s osobitim osvrtom na borbu starih i mladih, [strojopis], NSK, Obiteljski arhiv, RB: I.
• V.(Marjanović M.), 1898, Anarhija u hrvatskoj književnosti i kulturi, „Nova Nada” br. 1, str. 29–32.
• Wilder V., 1904, Klerikalizam, „Pokret” br. 37, str. 1.
• Zdziechowski M., 1903, Pjesništvo poljsko i preporod Hrvatske, „Obzor” br. 102, str. 1; br. 103, str. 1; br. 104, str. 1–2.
• Žmegač V., 1992, Secesija i hrvatska književnost oko 1900, „Umjetnost riječi” br. 1, str. 23–56.
• Žmegač V., 2001. Osnove moderne, u: N. Batušić, Z. Kravar, V.
• Žmegač, Književni protusvjetovi. Poglavlja iz hrvatske moderne, Zagreb, str. 11–24.

Identifiers

DOI

10.14746/pss.2016.10.20