Search results

1

Polskie dwudziestowieczne przekłady Osmana Ivana Gundulicia

100%

Gostomska A.

Przekłady Literatur Słowiańskich

|

2019

|

vol. 9

|

issue 2

29-53

EN

In this paper, I would like to present the story of two Polish 20th century translations of Osman by baroque poet Ivan Gundulić. In the production process of the translation there were involved three main actors: Croatian initiator of the whole process, Julije Benešić, and the two translators, Czesław Jastrzębiec-Kozłowski and Jerzy Pogonowski.

HR

Ovaj rad prikazuje povijest dvaju poljskih prijevoda Osmana dubrovačkog baroknog pjesnika Ivana Gundulića, pripremljenih u dvadesetom stoljeću. oni su bili jedini u potpunosti završeni, ali samo je jedan od njih odabran za tiskanje prije drugog svjetskog rata. U izuzetni proces proizvodnje prijevoda bili su uključeni tri glavni akteri: hrvatski inicijator međuratne izdavačke serije u Poljskoj pod nazivom jugoslavenska knjižnica (Biblioteka jugosłowiańska), julije Benešić, te dva prevoditelja, mnogo više iskusni czesław jastrzębiec-Kozłowski i debitirajući jerzy Pogonowski. Rad pokazuje kako su posebne okolnosti utjecale na njih troje tako da su neki postali rivali (gotovo neprijatelji) a neki baš prijatelji.

2

O strategii tłumaczenia na przykładzie powieści "Ministerstwo bólu" Dubravki Ugrešić

100%

Gostomska A.

Przekłady Literatur Słowiańskich

|

2009

|

vol. 1

|

issue 1

84-91

HR

Ovaj tekst predstavlja jedan od najnovijih romana Dubravke Ugrešić smatrani kao predmet prijevoda. Roman "Ministarstvo boli" utemeljen na jugoslavenskoj prošlosti u ponekim se djelovima pokazuje blizak nemogućnosti prevođenja. Problem se osobito odnosi na esejističke dijelove koje ocjenjuju hrvatsku književnost ili komunizam u bivšoj Jugoslaviji. Dorota Jovanka Ćirlić, kao prevoditeljica, odlučila je objasniti neke od poteškoća u odvojenoj bilješci dodanoj romanu (napomene dopunjavaju komentar autorice). Problematične riječi i fraze ostavljene bez takvog objašnjenja mogu ga naći izravno u romanu (deskriptivno komentirane) ili prepuštene su sposobnosti čitatelja. Osim kulturne osnove u romanu postoji također jezično pitanje koje s obzirom na njegovi komplicirani karakter i strategiju prevođenja u tome slučaju trebalo bi prikazati posebno na drugom mjestu.

EN

The text presents one of Dubravka Ugresic’s latest novels perceived as the subject of translation. "The ministry of pain" founded on (ex-)Yugoslavian past turns out extremely difficult, in some parts it seems close to the untranslability. The problem concerns especially the parts which are more essayistic and estimate Croatian literature or communism in former Yugoslavia. Dorota Jovanka Ćirlić, the translator, had decided to explain some of the difficulties in her special note added to the novel (the footnotes supplement the writer’s endnotes). The troublesome words and phrases left without that kind of explanation might find it directly in the novel (descriptively commented) or require reader’s self-reliance. Apart from the cultural setting there is also a language question in the novel which because of its complex character and the translation strategy shall be interpreted separately.

3

Polskie przekłady zbioru Priče iz davnine Ivany Brlić ‑Mažuranić

100%

Gostomska A.

Przekłady Literatur Słowiańskich

|

2016

|

vol. 7

|

issue 1

353-375

HR

Unatoč nesmanjenoj, više no stogodišnjoj popularnosti Ivane Brlić ‑Mažuranić u Hrvatskoj, njezino je stvaralaštvo u Poljskoj gotovo odsutno. Pokušavajući utvrditi razloge te odsutnosti, treba rekonstruirati okolnosti u kojima su nastali poljski prijevodi zbirke Priče iz davnine i ocrtati siluete njezinih prevoditelja. Vode nas one do umjetnice i slikarice Wande Pogonowske, koju treba smatrati prvom poljskom prevoditeljicom poznatih bajki. Iako je jedina prevela na poljski cijelu zbirku, i to dvaput (u tridesetim i pedesetim godinama dvadesetog stoljeća), konačni rezultat njezinih prevoditeljskih napora, zbog višegodišnjih problema s objavljivanjem, ostaje nepoznat, a sjećanje na Wandu Pogonowsku polako nestaje. Vlastiti prijevod jedne bajke iz kolekcije Brlić ‑Mažuranić uspio je u međuratnom tisku objaviti Wiktor Bazielich, koji također nije bio profesionalni prevoditelj, ali nedostatak profesionalizma nadoknadio je iznimnom ustrajnošću. Četrdeset godina poslije istu bajku o ribaru Palunku ponovo je prevela Magdalena Petryńska (nes‑ vjesna da postoji starija poljska verzija), koja svojim bogatim opusom, za razliku od prijeratnih prevoditelja ‑amatera, ponosno predstavlja krug najistaknutijih suvremenih poljskih prevoditelja južnoslavenske proze. Postojeći prijevodi dokaz su prihvaćanja krajnje različitih prevoditeljskih strategija. Bazielichov stav, koji je mogao proizlaziti iz namjere da se poljskim primateljima približi stvarnost južnoslavenske kulture ili jednostavno iz sposobnosti prevoditelja, blizak je formalnoj ekvivalenciji, a postupak Petryńske, koji diktira zabrinutost za komunikacijsku udob‑ nost dječjeg primatelja, može se opisati kao funkcionalna ekvivalencija.

EN

Despite the over one hundred years long popularity of Ivana Brlić ‑Mažuranić in Croatia, her collection Croatian Tales of Long Ago remains almost absent in Poland. An attempt to determine the reasons for this absence involves the reconstruction of the circumstances of its Polish trans‑ lations and the outline of the translators’ silhouettes, which leads to Wanda Pogonowska, who was a visual artist and a painter by education and who should be considered as the first Polish translator of the famous Croatian tales. Although she took on the translation twice (in the 1930s and 1950s) and has remained the only person who translated the entire collection into Polish, the final effect of her translation efforts, due to the problems with its publication, is still unknown, and the memory of Wanda Pogonowska is slowly fading away. Wiktor Bazielich was also an amateur translator but who made up for his lack of professionalism with his extraordinary perseverance and managed to publish in the interwar press his own translation of one fairy tale from the Brlić‑Mažuranić’ collection. The same tale about the fisherman Palunko was translated again forty years later by Magdalena Petryńska (unaware of the existence of the earlier Polish version), who, with her considerable achievements, in contrast to the pre ‑war translators of Brlić ‑Mažuranić, proudly represents the circle of the most outstanding contemporary Polish translators of South Slavic prose. Existing translations show that the translators adopted extremely different transla‑ tion strategies. Wiktor Bazielich’s attitude, which could result from his intention of introducing Polish recipients to the realities of South Slavic culture or from the translator’s skills, is close to formal equivalence; while the procedure of Magdalena Petryńska was dictated by a concern for the communication comfort of the story’s recipients — children and can be described as functional equivalence.

4

Konferencja Slawistyczna poświęcona pamięci Profesora Leszka Moszyńskiego "Badania nad kulturą Słowian. Między synchronią a diachronią". Uniwersytet Gdański, Wydział Filologiczny, Gdańsk 18 listopada 2016 roku

63%

Gostomska A., Żyłko D.

Studia Rossica Gedanensia

|

2016

|

issue 3

529-534

PL

Tekst stanowi relację z Konferencji Slawistycznej poświęconej pamięci Profesora Leszka Moszyńskiego "Badania nad kulturą Słowian. Między synchronią a diachronią", która odbyła się w 18 listopada 2016 roku Katedrze Slawistyki Uniwersytetu Gdańskiego.

Refine search results

3 Przekłady Literatur Słowiańskich

1 Studia Rossica Gedanensia

4 Gostomska A.

1 Żyłko D.

1 2019

2 2016

1 2009

Polskie dwudziestowieczne przekłady Osmana Ivana Gundulicia

O strategii tłumaczenia na przykładzie powieści "Ministerstwo bólu" Dubravki Ugrešić

Polskie przekłady zbioru Priče iz davnine Ivany Brlić ‑Mažuranić

Konferencja Slawistyczna poświęcona pamięci Profesora Leszka Moszyńskiego "Badania nad kulturą Słowian. Między synchronią a diachronią". Uniwersytet Gdański, Wydział Filologiczny, Gdańsk 18 listopada 2016 roku